Zašto smo tako negativni na Facebooku i kako nam to šteti

Koliko ste pozitivnih komentara ostavili danas na Facebooku? Jeste li nekome dali kompliment, iskazali mu divljenje ili podršku? Jeste li ohrabrili nekoga da bude bolji? Ili ste bili isključivo kritični, cinični, grubi pa čak agresivni i vulgarni u iskazivanju neslaganja s nečim? Je li vas razbjesnio netko tko je iskazao stav s kojim se ne slažete? Jeste li mu rekli “sve po spisku”?

Još je tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su znanstvenici počinjali komunicirati na elektroničkim forumima, zamijećena eskalacija kritičnih komentara i sve veća učestalost kratkih negativnih odgovora. Do danas, kada više ni ne znamo tko je osoba s kojom komuniciramo i gdje se točno nalazi, tu smo „vještinu“ doveli do savršenstva.

Psihologinja Sherry Turkle, profesorica na MIT-u i autorica knjige “Zajedno sami“, ispitala je stotine ljudi starijih od 15 godina kako bi potvrdila da danas putem digitalnih mreža drugima govorimo ono što im nikada ne bismo rekli u lice. Nažalost, utjecaj toga se proteže i u takozvani stvarni život: postajemo agresivniji prema članovima obitelji, ljudima s kojima radimo ili idemo u školu.

I to je sasma normalno, kažu znanstvenici. Jer i naši su preci bili takvi. „Naš mozak je proizvod evolucije duge 600 milijuna godina“, objasnio je neuropsiholog Rick Hanson, autor knjige “Budin mozak“. Na početku je, dodaje, bilo važno domoći se hrane za preživljavanje i seksa za razmnožavanje te pri tome izbjeći grabežljivce.

„Ako su nam preci danas ostali bez hrane i seksa, mogli su probati sutra. Ali ako ih je ugrabio predator, za njih više nije bilo ni hrane ni seksa. Zato je naš mozak evoluirao na način da skeniramo horizont ne bismo li predvidjeli opasnost. Fokusirani smo na opasnosti kako bismo što hitrije i bolje reagirali na njih“, kaže Hanson. Sada kada više nema lava u preriji, naš mozak i dalje traži neprijatelje u situacijama koje su sve samo ne prijeteće. Recimo u raspravi o tome kako se nekada živjelo u Jugoslaviji. Ili čak u benignijim temama poput spolnosti u starijim godinama.

Uz to, naš mozak dugotrajno pohranjuje negativna iskustva kako bismo lakše prepoznali opasnost. Posljedica toga je da se uporno držimo negativnosti, iako u danu, tjednu, mjesecu ili životu doživimo puno više lijepih i pozitivnih situacija. Ono što je nekad bila prednost u funkciji preživljavanja, danas je greška u dizajnu koja nam narušava kvalitetu života.