Rodna nejednakost u hrvatskoj stvarnosti zrcali se i u mirovinama – žene za minuli rad primaju manje, a muškarci više pa ispada da diskriminacija žene prati do kraja života, te mnoge i u mirovini moraju raditi, često na crno. Upozorava na to predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović. Javno pita kako skrojiti mirovinu po mjeri žena, uz poruku da samo pravedna mirovinska reforma starije žene može izvući iz siromaštva, jer da u njemu živi više od 50 posto žena starijih od 65 godina, piše Glas Slavonije.
„Prije su se radovale mirovini, a sada se toga boje. Velik dio generacije koja je gradila škole, bolnice, tvornice…, sada su sakupljači plastičnih boca. Žene rade za društvo, vrijeme je da ono radi za njih i zato moraju biti u središtu svih mirovinskih reformi“, kaže Petrović. Tu je i pitanje ženinog neplaćenog rada pri skrbi o djeci, starima u obitelji. Europa se ovim problemom počela baviti tek nedavno.
U HZMO-u jaz u mirovinama muškaraca i žena pojašnjavaju razlikama u dužini staža i prosječnoj dobi umirovljenika i umirovljenica. Korisnika mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 652.395 žena i 488.019 muškaraca. Prosječan iznos navedene mirovine za žene je 2147,81, a za muškarce 2545,28 kuna, kažu u HZMO-u. Znači, u Hrvatskoj je prosječna mirovina muškarca veća je za 400 kuna od ženine, prenosi Glas Slavonije.
