Katolici, je li vas Plenković uvrijedio Istanbulskom konvencijom?

„Naša Vlada, i predsjednik i članovi, svojim prihvaćanjem Istanbulske konvencije pljunuli su nama katolicima u lice, ali još postoje i naši narodni zastupnici u Hrvatskom saboru koji ne smiju, ako su vjernici, dati svoj glas za tu ratifikaciju“, izjavio je na propovijedi u katedrali Uzvišenja Svetog Križa u Sisku biskup Vlado Košić.

Riječi su to koje pokazuju kako se u Hrvatskoj, po uzoru na Poljsku i Mađarsku, države s jakim konzervativnim pokretom, pokušava privatizirati vjera i katoličanstvo. No dijele li vjernici, koji zapravo jesu Crkva, biskupovo mišljenje i treba li ovaj prelat utjecati na narodne zastupnike? Govori li im biskup što trebaju misliti ili izriče ono što vjernici misle?

Hrvatska je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, izrazito katolička zemlja s čak 86,28 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici i pri tome se bilježi tendencija blagog pada udjela katolika u stanovništvu. Broj stanovnika u deset godina smanjen je za 150.000, a broj katolika je pao nešto više, za 206.000, odnosno 5,28 posto.

Građani poručili Crkvi: Prste dalje od politike

Za Hrvatsku je karakteristično uvezivanje katoličanstva i nacije pa se postavlja pitanje koliko se deklarirani katolici slažu s djelovanjem crkvenih vođa? Iako se ne radi o istraživanju stavova vjernika, informirani zaključci se mogu izvući iz prošlogodišnjeg istraživanja američkog Pew Research Centera pod nazivom „Religiozna uvjerenja i nacionalna pripadnost u središnjoj i istočnoj Europi“.

Čak 72 posto građana misli da su religijske institucije u Hrvatskoj previše uključene u politiku. Isti postotak Hrvata smatra da crkveni oci ne bi trebali imati puno ili ikakav utjecaj na politička pitanja. Samo četvrtina Hrvata ide u crkvu jednom tjedno, čak 43 posto ide u crkvu na mjesečnoj ili godišnjoj bazi. 32 posto u crkvu ide rijetko ili nikad.

Ovo je istraživanje obuhvatilo 18 zemalja, a hrvatski dio je odradila agencija Ipsos na uzorku od 1616 ispitanika.