Kao u Jugoslaviji: U 2017. gastarbajteri poslali 16 milijardi kuna

Rođacima i prijateljima gastarbajteri su prošle godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije.

Koliko država zarađuje na ovom izvozu radne snage govori podatak da je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, lani hrvatski izvoz vrijedio 104,3 milijarde kuna. Doznake gastarbajtera “pokrivaju” 15% tog iznosa.

Ova situacija nije nova na ovim prostorima i već je viđena u bivšoj državi za koju su iseljenici bili čisti profit. 1971. godine čak 21.5%  ukupne radne snage je bilo iseljeno. Štoviše, sama je država organizirala iseljavanja o čemu smo pisali u tekstu: „Domoljubi smo, ali dosta nam je siromaštva i korupcije“. Za Jugoslaviju je to bio pun pogodak; osim što je smanjila broj nezaposlenih, ostvarivala je na ekonomskim migrantima i izravnu korist s obzirom na ogromne količine novca koje su slali u domovinu.

1978. godine količina novca kojeg su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije, zabilježilo je Izvješće Svjetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine.

Što se događa danas u Hrvatskoj?

Sve ukazuje na vrtoglavi porast doznaka kojeg prati broj novih hrvatskih iseljenika. Prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i tek su 2011. godine dosegnule 1,5 milijardi eura.

Prema podacima koje je prikupila Slobodna Dalmacija, broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto. Već 2014. iselila se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto.