Europski trendovi na tržištu pogreba

Pogrebi su oduvijek povezani s nemalim troškovima. Danas pak postoje brojni alternativni i jeftiniji trendovi sahranjivanja. Kako to izgleda u Njemačkoj? Priču donosi Deutsche Welle.

Smrt je mnogo bliža nego što mislimo. Ona je još uvijek i jedan od velikih mogućnosti zarade za mnoge pogrebne firme, što nikada kao danas nije bilo tako evidentno. Radi li se o reklami u tramvaju ili oglasu na  internetu: Pogrebna poduzeća se danas natječu sve povoljnijim ponudama. “Od 444 eura” ili “950 eura za cijelu Sjevernu Rajnu-Vestfaliju “, stoji u tim ponudama, u kojima su često istaknuti i kršćanski simboli.

Dugo su ovom branšom dominirale vjerske i moralne predodžbe. “Tržište pogrebnim uslugama je do kraja 20. stoljeća bilo netransparentno i njime su uglavnom dominirala obiteljska poduzeća. A tokom devedesetih godina, korporacije su se pobrinule za veću konkurentnost u toj branši”, kaže socijalni povjesničar Norbert Fischer, gostujući profesor na Sveučilištu u Beču.

Svaka deseta sahrana „na sniženje“

Danas u Njemačkoj djeluje oko 4.000 pogrebnih poduzeća. Prema podacima Središnje udruge njemačkog zanatstva, ta poduzeća upravljaju s gotovo 5.400 filijala. Pored tradicionalno orijentiranih  tvrtki, sve više je takozvanih diskontnih pogrebnika. “To raslojavanje se povećava, kako u nižem, tako i u gornjem segmentu ovog tržišta, što ide na štetu srednje klase, koja i dalje čini 65% društva”, kaže Oliver Wirthmann, generalni direktor upravnog odbora udruge Njemačka pogrebna kultura. Ponude na internetu pokrenule su intenzivniju raspravu o pogrebnim uslugama, kaže socijalni povjesničar Fischer i dodaje:”Time se stalo na kraj rutini i sada se može izvršiti usporedba s cijenama lokalnih tvrtki koje posluju po starom modelu.”

Uslijed toga se u posljednjih nekoliko godina promijenila i kultura sahrana u Njemačkoj. “Svjesnost o cijenama je – s pravom – sve više prihvaćena i više se ne shvaća kao manjak respekta naspram mrtvih”, kaže Alexander Helbach, glasnogovornik Aeternitasa, inicijative za zaštitu potrošača korisnika pogrebnih usluga. “Mi nikada nećemo preporučiti da se obrati pažnja samo na cijenu, jer pogreb je nešto što se ne može ponoviti.” To, kako još ističe, ne mora previše koštati, jer skupi kovčezi već dugo nisu mjerilo vrijednosti. “Smisleno je zapitati se što bi to za preminulog zaista bilo važno”, kaže Helbach.

foto: brownpau@Flickr

Pogrebi koštaju više od 2.000 eura

Cijene pogreba su uslijed raznolikosti njihove organizacije vrlo različite: kovčeg ili urna, izbor samostalne ili zajedničke grobnice, javni ili anonimni pokop. “Za pogreb treba izdvojiti između 2.500 i 4.000 eura”, kaže Oliver Wirthmann. “Jeftini pogrebnici su na prvi pogled povoljni, ali se često iza njihovih povoljnih ponuda skrivaju dodatni troškovi”. Za manje od 2.000 eura je, kako kaže, teško dobiti sve potrebne usluge, jer pogreb podrazumijeva i radnu snagu, te savjetodavne i komercijalne troškove. Pri tome su i tarife groblja regionalno različite. Ne postoji gornja granica: “U gornjem segmentu cijena je  lako moguće da troškovi iznose od 8.000 do 10.000 eura”, ističe on.

U principu, nema ništa loše u tome što ljudi nastoje pronaći niže cijene pogrebnih usluga, kaže Alexander Helbach. “Oni koji prvi put organiziraju sahranu, međutim, često ne shvaćaju da su ove ponude nepotpune.”

I Udruga njemačke pogrebnu kulture kritizira ovu pojavu: “Pogrebnici koji po niskim cijenama nude svoje usluge često zapošljavaju nekvalificirano osoblje i najčešće ne uspijevaju obuhvatiti i provesti sve neophodne aspekte”, kaže Wirthmann. “Takve kompanije štete reputaciji ove branše.” Po ocjeni Savezna njemačkih pogrebnika (BDB), za dostojanstven pogreb su iznimno važni kvalificirani savjetodavci i adekvatno postupanje s pokojnicima. To podrazumijeva “higijensku brigu”, tj. kupanje i odijevanje preminule osobe, planiranje sahrane i završavanje birokratskih formaliteta.

foto: Pixabay

Kovčeg ili urna?

Temeljna razlika je između odabira pokopa u zemlju i kremiranja. “Obje opcije su vrlo slične glede troškova”, kaže Alexander Helbach. “Kod spaljivanja se pojavljuju dodatne naknade za kremiranje, ali je obično jeftinije.” Najčešće se može uštedjeti na kovčegu i troškovima održavanja i njege groba. Međutim, konačna suma ovisi uglavnom od prohtjeva za određeni pogreb, kaže Helbach. “Pojedine obitelji se odluče za najjeftiniji kovčeg za spaljivanje, ali onda, s druge strane, potroše tisuće eura na samu sahranu i objavljivanje smrtovnica.” Ipak, može se uštedjeti i na samom pokopu: umjesto skupih mramornih nadgrobnih spomenika sada su u trendu njihove jeftinije varijante uvezene iz Azije.

Kremiranje je u modi

Prema podacima BDB-a, 45,5 % svih sahrana otpada na pokapanje u zemlju, a 54,5% na kremiranje. Taj omjer je 1999., kako ističu u Aeternitas-u, bio obrnut: 60% se odnosilo na pokapanje u zemlju, a 40% na kremiranje. Dok je 1960. godine kremiranje bilo zastupljeno sa samo deset posto. “Kremiranje je u trendu”, kaže Oliver Virthmann.

U porastu je i pojavljivanje novih vidova groblja, kao što su u grobne crkve ili groblja u šumskim predjelima. U takozvanim mirnim šumama, mrtvi se sahranjuju u kompostnim urnama, čime otpada stavka za održavanje i njegu grobova. “Bremen je prva savezna pokrajina u Njemačkoj koja dozvoljava sahranjivanje pepela u rijeci Weser, kao i polaganje urine u vlastitom vrtu”, pojašnjava povjesničar Norbert Fischer. Usprkos smanjenju iskorištenosti kapaciteta, broj od oko 32.000 groblja u Njemačkoj, prema Aeternitas-u, ostaje isti.

Jeftini poljski kovčezi

Koja je tajna uspjeha pogrebnika-diskontera? “Mi svoju opremu kupujemo u velikim količinama koje su znatno jeftinije. Naši kovčezi su proizvedeni u Poljskoj”, kaže Jörn Gerischer, direktor poduzeća Segenius. “Mi se gotovo isključivo bavimo kremiranjem, a pokapanje u zemlju obuhvaća tek 3% naših pruženih usluga. Većina se odlučuje za pogrebe u urnama na groblju, ističe on. “Potražnja za alternativnim pogrebnim vidovima je u stalnom porastu. Više od 30% klijenata za svoje preminule želi organizirati morske pogrebe ili u nekoj od njemačkih šuma”,”, kaže Gerischer. Takvi pogrebi koštaju između 650 i 1.200 eura. (Merlin Bartel, Deutsche Welle)