Zašto neinteligentni i nekompetentni misle da su sveznajući?

Znate li one ljude koji misle da su jako pametni? I razumiju se u sve; od slaganja državnog budžeta, preko nuklearne fizike, do uređivanja medija? Često svisoka nastupaju i agresivno, možda i nepristojno, dijele lekcije svima koji poštuju stručnost i pravila argumentirane rasprave? U nedostatku stručnih kvalifikacija za sebe kažu da je njihova kvalifikacija zdrav razum?

Prava je istina da najvjerojatnije i nisu baš tako inteligentni ni sposobni kao što misle. To su 1999. godine istraživanjem dokazali psiholog David Dunning i njegov tadašnji student Justin Kruger s američkog Sveučilišta Cornell. Po njima je ova pojava i dobila ime – Dunning-Krugerov efekt.

Njihov stručni rad objavljen u publikaciji Journal of Personality and Social Psychology nazvan je “Nekompetentni i nesvjesni: Kako poteškoće u prepoznavanju vlastite nesposobnosti vode do napuhane samoprocjene”.

Ukratko, Dunning-Krugerov efekt je sklonost prema kojoj ljudi ispodprosječne inteligencije smatraju da su inteligentniji nego što to jesu u stvarnosti i istodobno podcjenjuju inteligenciju ljudi koji im stoje nasuprot.

“Zanimljivo je da u brojnim slučajevima nekompetentnost ne čini da ljudi budu dezorijentirani, zbunjeni ili oprezni. Upravo suprotno, takve su osobe blagoslovljene s ogromnim samopouzdanjem koje pogoni nešto za što oni misle da je znanje”, izjavio je Dunning i dodao: “S godinama sam spoznao da um neznalica nije prazan, nije neinformiran. On je jednostavno krivo informiran, prepun pogrešnih informacija. Kako raspolažu s takvim informacijama, na njih se jedino i mogu osloniti.”

Daljnjim istraživanjem otkriveno je da u pogrešnoj procjeni vlastite inteligencije ulogu ima i vanjski faktor tako da muškarci smatraju kako u prosjeku imaju za 5 bodova višu inteligenciju, dok žene misle da imaju 5 bodova imaju nižu inteligenciju od njihove stvarne inteligencije. Također, oni koji su stvarno kompetentni i inteligentni, skloniji su podcijeniti svoju inteligenciju i kompetencije.