Četiri mjeseca nakon što je u Hrvatskoj službeno počela javna rasprava o uvođenju eura, 56 posto ispitanih građana slaže se da u novčanicima kunu i formalno zamjeni europska valuta, javlja Poslovni dnevnik.
Ne žuri se nikome pa 70% ispitanika misli da euro treba uvesti do 2025. godine, utvrdila je telefonska anketa Valicona.
Iako se očekivalo da bi najviše otpora mogli pružati stariji sugrađani, zbog fiksnih dohodaka, relativno slabe mogućnosti dodatnih zarada, ali i neizvjesnosti tečaja po kojem će se kuna konvertirati u euro, ispada da je daleko više skepse među mlađima. U dobnoj skupini od 18 do 29 godina omjer zagovornika i protivnika je ‘pola-pola’, s godinama potpora euru raste da bi se čak 70 posto ispitanih između 60. i 75. godine zalagalo za euro.
“Najpozitivniji stav prema uvođenju eura imaju oni koji su izvan tržišta rada pa, pored studenata i učenika, to su i umirovljenici, dok su uvođenju eura najmanje skloni zaposleni i nezaposleni. Na stav važan utjecaj imaju i prihodi pa su osobe s višim prihodima sklonije euru od onih s nižim ili bez prihoda”, piše u istraživanju. Iako mjesto stanovanja ne čini razliku za opći stav o uvođenju eura, stanovnici Dalmacije, Istre i Primorja sa zaleđem željeli bi euro ranije od ostalih regija za koje bi 2025. bila očekivani rok.
Iako europska iskustva iz prakse pokazuju da strah od povećanja cijena nije opravdan, jer statistika pokazuje da u prosjeku razine cijena raste za 0,2 boda, inflacija ostaje glavna bojazan. Više od tri četvrtine anketiranih očekuje veće cijene u trgovinama, kafićima i restoranima. Ekonomisti to objašnjavaju činjenicom da je percepcija o inflaciji veća od realne jer javnost očekuje rast cijena i puno pažnje pridaje proizvodima koje češće kupuje.
