Kako sačuvati zube i što ako ih ne sačuvamo?

“Počeo mi se klimati most pa sam se naručila kod zubara da mi to popravi”, govori nam Vesna, 72-godišnja umirovljenica iz Zagreba.

“Imam jako finog zubara. Mladi dečko, ali jako stručan. Ovaj most što mi je ispao, napravila sam još prije 20 godina. Možda i više. To mi je radio bivši zubar koji je odavno na onom svijetu. Da mi je most radio ovaj mladi, možda bi još držao, tko zna”, kaže kroz smijeh i dodaje: “No ja sam još dobra. Svi prednji zubi su moji. I moja mama je imala svoje zube sve do smrti. To vam je genetika.”

I zubi stare

Doista, neki ljudi dugo zadržavaju svoje zube čak i ako ponekad preskoče koje pranje. Drugi pak redovito četkaju i po nekoliko puta dnevno, no s vremenom im zubi ipak propadaju, kvare se i na kraju ispadaju.

Starenje je biološki proces kojega nije pošteđen nijedan organ i nijedno tkivo, pa tako ni zubi. Zdravlje zubi i oralno zdravlje općenito – što osim zubi, uključuje i zdravlje parodontalnog tkiva, sluznice i žlijezda slinovnica – predstavlja vrlo važan dio općeg zdravlja. Kod starije populacije posebno je vidljiva ta veza između općeg zdravlja i zdravlja usne šupljine, a narušeno zdravlje zuba predstavlja velik rizik i za opće stanje organizma.

Češće su i neke bolesti koje u zrelim godinama dodatno mogu ugroziti zdravlje zubi. Na primjer, dijabetes, neurološke, krvožilne, reumatske i zloćudne bolesti mogu uzrokovati pojavu raznih neugodnih i potencijalno opasnih simptoma u usnoj šupljini, kao što su pečenje i suhoća usta, sve do gljivičnih infekcija.

Osteoporoza je jedan od čimbenika koji utječe na zdravlje zuba, ali predstavlja i vrlo velik problem u stomatologiji. Naime, gotovo sve vrste protetskih nadomjestaka trebaju zdravu kost kao bazu. Ako je ta kost porozna i nedovoljno čvrsta, stomatološki zahvat ugradnje zuba neće uspjeti. Osim toga, osobama koje pate od uznapredovale osteoporoze, čak i primjena nevelike sile prilikom stomatološkog zahvata, može uzrokovati prijelome čeljusnih kostiju.

Zubi pridonose kvaliteti života

Jačanje svijesti o važnosti brige za oralno zdravlje vrlo je bitno u svim dobnim skupinama, a za to je presudna redovita zubna higijena i redovita kontrola kod stomatologa. Kvaliteta života kod ljudi koji imaju svoje vlastite zube nemjerljiva je u odnosu na one koji nose protezu, iako suvremena stomatologija nudi rješenja koja vrlo efikasno nadomještaju izgubljene zube.

O tome kako se brinuti o zubima nakon što prijeđemo neke godine, koliko starijih osoba danas uopće ima vlastite zube i što se može napraviti kad zubi ispadnu, porazgovarali smo s doc.dr.sci. Nikolom Petričevićem iz klinike Visodent, specijalistom stomatološke protetike i ekspertom u području ITI implantologije.

Nikola Petričević, zubar (foto: privatna arhiva)

Za početak, koliko ljudi starije životne dobi uopće ima svoje zube? Nose li baš svi proteze?

To je prije bilo tako. Skoro svi stariji ljudi nosili su proteze, no od tog se vremena štošta promijenilo. Ponajprije odnos prema zdravlju i higijeni usne šupljine. Danas su pacijenti svjesniji važnosti zdravlja zuba za opće zdravlje i trude se sačuvati svaki pojedini zub. Točan postotak ljudi koji imaju svoje zube i u kasnijoj životnoj dobi nije poznat, ali je vidljivo da se broj pacijenata sa očuvanom većinom zubi povećava.

Koji su najčešći problemi starije generacije kad je u pitanju zdravlje zuba?

Problem broj jedan je i dalje nedostatak pojedinog zuba do kojeg dolazi iz različitih razloga. Pacijenti najčešće žele nadomjestiti zub koji fali fiksnim zubom, no problem je u tome što državno zdravstveno osiguranje ne priznaje takav zahvat. To je razlog zašto su proteze još uvijek najčešći način nadoknade izgubljenog zuba.

Među vašim pacijentima ima i dosta osoba starije životne dobi. Koji su najčešći zahvati zbog kojih vam dolaze?

Najčešći zahvati su ipak čišćenje površine korijena ispod razine zubnog mesa, tj. kamenca i drugih nečistoća. Naravno ne smijemo zaboraviti mostove i proteze. Kod starijih osoba nadomještanje izgubljenih zubi vrlo je čest zahvat.

Jeste li u svojoj praksi primijetili drugačiji odnos prema oralnoj higijenu i zdravlju zubi kod staije i mlađe populacije?

Da, svakako. Mlađa generacija uvijek je sklona novitetima i dobro je informirana o potrebi održavanja higijene zuba. Nažalost, starija populacija nije dobro upoznata s pravilnim održavanjem oralne higijene. I to se u posljednje vrijeme mijenja, ali razlike se još uvijek jako dobro vide.

Trebaju li se starije osobe brinuti o dentalnom zdravlju i higijeni na drugačiji način od mlađih?

Način održavanja dobre higijene je sličan. Razlika može biti jedino u spretnosti s četkicom, odnosno koordinaciji pokreta kod starijih osoba.

foto: BogStock

Kako se njeguju proteze?

Proteze se nakon jela čiste četkicom i preko noći ostavljaju u čaši s vodom. Postoje i šumeće tablete koje je dodatno čiste od naslaga i bakterija.

Koliko su u starijoj dobi povezani prehrana i zdravlje zubi?

Za zdravlje zuba je najbolja prehrana ona sa što manje šećera, no teško je u potpunosti izbjeći šećer. Posljedice se najbolje vide kod djece koja rano trebaju popravak čak i mliječnih zuba. Starija populacija također unosi mnogo šećera i često loše održavaju oralnu higijenu.

Kakav je odnos starije populacije prema zubarima i odlascima u zubnu ordinaciju?

Ono što mogu primijetiti je da su stariji pacijenti strpljiviji i ne kasne u dogovorene termine. Za rad jedne ordinacije to je vrlo važno.

Što uzrokuje tzv. osjetljive zube? Treba li odmah trčati zubaru čim zaboli na hladno, toplo ili slatko?

S godinama se zubno meso povlači ostavljajući vratove zuba izložene vanjskim utjecajima. To je glavni razlog zašto zubi reagiraju na toplo ili hladno.

Kako se s godinama zubi mijenjaju?

U prvoj fazi niknu mliječne jedinice i potom slijedi nicanje preostalih zuba. Trajne jedinice i šestice niču oko šeste godine, a ostatak se izmjenjuje oko devete pa sve do dvanaeste godine. Kad niknu trajni zubi, to je to. Izgubimo li koji trajni zub, neće nam niknuti novi, nažalost.

Oštećuje li pušenje zube?

Pušenje je odavno prepoznato kao rizičan faktor za oralno zdravlje, posebno kod pacijenata s bolestima zubnog mesa. Napredovanje bolesti je ubrzano te se zubi gube ranije nego kod pacijenata koji ne puše.

Koliko je zdravlje zubi važan unos kalcija i je li dovoljno piti mlijeko i jesti sir ili se moraju uzimati dodaci prehrani?

Kalcij je važan element u izgradnji kostiju i zubi pa je preporuka da ga djeca unose u većoj količini. Uvriježeno je mišljenje kako mliječni proizvodi sadrže najviše kalcija, ali postoji čitav niz namirnica koje ga sadrže u većoj količini, poput nekih vrsta povrća, ribe i sjemenki.

I na kraju, je li za zdravlje zubi važnija genetika ili pravilna njega?

Genetika je vrlo važan preduvjet za razvoj bolesti zubnog mesa. Pravilnom zubnom higijenom i profesionalnim čišćenjem naslaga može se znatno usporiti pa čak i zaustaviti napredak bolesti.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.