Vjerojatne ste već čuli (a možda i iskusili) da nakon četrdesete počinju problemi s viškom kilograma te da je za to kriv metabolizam koji usporava nakon što dođemo u neke godine. No, imamo dobru vijest! Metabolizam s godinama doista usporava, no vrlo, vrlo malo. Premalo da bismo to uopće mogli primijetiti. Većina problema s nagomilanim kilogramima uopće nema veze s metabolizmom.
Pa o čemu se onda radi?
Kile se s godinama gomilaju, jer što smo stariji, manje smo fizički aktivni. I to je cijela filozofija. Iako vam možda zvuči depresivno, to je zapravo jako dobra vijest jer mi sami možemo učiniti mnogo toga da zaustavimo kile. No prvo, evo nekoliko osnovnih informacija o tome što je to zapravo metabolizam.
Kako tijelo sagorijeva energiju?
Izraz “metabolizam u mirovanju” označava koliko energije potrošimo kad ne radimo ništa. Koliko energije potrošimo za “hladni pogon”, ovisi o mnogo faktora: o visini, spolu, genima koje ste dobili od roditelja… I ne može se puno mijenjati, bez obzira što činili. Osim toga, naše tijelo prolazi kroz još tri različite faze trošenja kalorija ovisno o tome što radimo. To su tipovi metabolizma o kojima ljudi govore kad kažu da im se metabolizam ubrzava, npr. kad jedu začinjenu hranu ili vježbaju.
Većina stvari za koje ljudi kažu da im ubrzava metabolizam, to zapravo ne čini
Kad jedemo, potrošimo neku malu količinu kalorija, oko 10 posto ukupne potrošene energije. To se zove “termičkim efektom hrane” i prva je od ranije spomenute tri faze metabolizma. Toplinu koja se oslobađa prilikom jela, možemo malo povećati, primjerice pijući stimulanse poput kave ili unoseći velike količine proteina. No konzumiranje velike količine zelenog čaja, kofeina ili ljutih papričica, neće nam pomoći da brže smršavimo.
Umjesto toga – pokrenite se
Najvažnija aktivnost kojom se možemo baviti kad je u pitanju trošenje kalorija je upravo to – aktivnost. Bez obzira na to koristite li stepenice umjesto lifta, pijete li kavu stojećke umjesto sjedeći ili se preznojavate vježbajući – u svim tim situacijama trošite energiju. Znanstvenici tu drugu fazu metabolizma zovu “potrošnja energije”.
Nakon naporne vježbe, nastavljamo trošiti energiju čak i kad se odmaramo, a to je ujedno i treća faza “povećana potrošnja kisika nakon vježbanja”. Kad govorimo o skidanju kila, najvažnije su ove posljednje dvije faze koje uključuju fizičku aktivnost. Najbolji način da potrošite kalorije je da povećate razinu fizičke aktivnosti.
Nadalje, mnogi ljudi misle da su dizanje utega i vježbe snage najbolji način trošenja kalorija. Nisu! Dizanje utega ne ubrzava metabolizam jer mišići na taj način ne sagorijevaju baš puno kalorija. Što se količine kalorija tiče, vaš je mozak najveći potrošač među organima. ‘Na aktivnost mozga odlazi oko 20 posto ukupne energije kad smo u stanju mirovanja’, kaže doktorica Claude Bouchard, genetičarka i nutricionistica sa Sveučilišta Louisiana. “Sljedeći organ po potrošnji kalorija je srce čije kucanje troši daljnjih 15-20 posto kalorija, a zatim jetra koja u stanju mirovanja troši otprilike isto toliko. Onda imate bubrege, pluća i ostala tkiva, a mišići potroše preostalih 20 do 25 posto energije u stanju mirovanja.”
Iako su vježbe snage korisne za tijelo i imaju pozitivan učinak na ravnotežu i okretnost, neće baš puno ubrzati vaš metabolizam. “Ideja da pola kile mišića troši dodatnih nekoliko stotina kalorija dnevno je obični mit”, kaže Gary Foster, znanstvenik u Weight Watchersima i profesor na Sveučilištu Pennsylvania.
Razmišljajte o onome što jedete
Osim što s godinama postajemo manje aktivni, čini se i da postajemo nepažljiviji kad je hrana u pitanju. Naši mehanizmi kontrole otupljuju, pa je dobra ideja zavarati se manjim porcijama na manjem tanjuru umjesto da pred sebe stavimo ogromnu porciju i jedemo dk ne ispraznimo tanjur bez obzira jesmo li u međuvremenu prestali osjećati glad. “Ako čitavo vrijeme ostanemo aktivni i jedemo manje porcije zdrave hrane kilogrami nam neće predstavljati nikakav problem”, kaže Bouchard.
Jednostavno je, zar ne? Pa zašto je onda ipak tako teško?
