Prema podacima Eurostata, europskog statističkog ureda, u Europskoj uniji je prošle godine živjelo 27,3 milijuna ljudi starijih od 80 godina, što čini 5 posto stanovnika Unije. Za očekivati je da ih u ovom trenutku ima i više jer se je njihov broj u samo deset godina povećao za čak 7 milijuna.
Velikim dijelom ovaj porast dugujemo produljenom životnom vijeku pa je imaginarni europski osamdesetogodišnjak 2005. godine mogao očekivati još 8,4 godine života. Osamdesetogodišnjaci iz 2015. godine mogli su tada očekivati još 9,2 godine na ovome svijetu. Iako se omjeri mijenjaju, u razredu najstarijih je i dalje više žena – 64%. Bez obzira o kojoj se europskoj državi radi, više je starica no staraca.
Pokazalo se tako da Italija ima najviše staraca (6,7%), a slijede ju Grčka (6,5%), Španjolska (6%) i Portugal (5,9%). Nasuprot tomu, najmanje ih ima u Irskoj (3,1%) Slovačkoj (3,2%) i Cipru (3,3%). Hrvatska ih je prošle godine imala 4,8%. Sve članice Unije su zabilježile porast udjela staraca u stanovništvu, izuzev Švedske.
Iako će današnji osamdesetogodišnjaci živjeti u prosjeku još 9,2 godine, i taj podatak varira od države do države. Francuski osamdesetogodišnjak tako može očekivati još 10,5 godina života, francuski 10, a talijanski i finski 9,5 godina. S druge strane, bugarskim, hrvatskim i rumunjskim osamdesetogodišnjacima je, čini se ostalo manje vremena. U Bugarskoj je to 6,9, a u Hrvatskoj i Rumunjskoj samo 7,4 godine.
Na koliko godina možemo još računati?
Možemo li onda iz tih europskih podataka pročitati koliko je još godina pred nama, građanima Hrvatske? Dakako da možemo, i za potrebe ovog teksta smo analizirali dostupne statistike. No valja znati da je i ovdje riječ o prosjeku.
50
Oni koji su tek zakoračili u drugo poluvrijeme proslavivši 50. rođendan nemaju razloga za brigu. Žene, naime, mogu očekivati još 31,9 godina, a muškarci 26,6.
60
Hrvatska građanka stara 60 godina tako može očekivati još 22,9 godina života, dok muškarac istih godina može računati na 18,6 godina.
65
Žena stara 65 godina ima još 18,7 godina pred sobom, a njen vršnjak tek 15,2 godina.
70
Hrvatica stara 70 godina, kazuju to statistike, živjet će još 14,6 godina, a Hrvat iste godine proizvodnje samo 12 godina.
75
Oni koji su proslavili 75. rođendan mogu očekivati još 10,9 godina, ako je riječ o ženi. Ili 9,1 godina, ako je u pitanju muškarac.
80
Za žene koje su navršile 80 godina očekuje se da će poživjeti još 7,8 godina, dok će muškarci rođeni iste godine živjeti još 6,6 godina.
85+
Naše čitateljice koje su prevalile 85 godina života mogu računati na 5,4 godine, a čitatelji 4,8 godina.
Što još Eurostat zna o nama?
U Europskoj uniji osobe 65+ generacija čine 19,2% stanovništva i Hrvatska u decimalu slijedi taj prosjek.
Statističari su uz to izračunali da će se Hrvatice stare 65 godina moći 4,5 godina smatrati zdravima. Hrvati iste starosti će u zdravlju uživati još 4,7 godina i to je jedna od rijetkih prednosti koje uživaju u usporedi sa ženama. Europski prosjek i tu je jači – 9.4 godine za žene i muškarce.
Čak 32,1% starijih osoba u Uniji živi samo, dok je taj broj, očekivano, u Hrvatskoj niži – 28.8%. Razlog tomu možemo tražiti u mentalitetu, tradicionalnom životu s roditeljima, ali ponajprije slabim izgledima za stambeno osamostaljivanje mladih.
Dok u Europskoj uniji čak 9,5% građana starih od 65 do 74 godine radi, u Hrvatskoj ih je tek 4,8% posto. Porazni su podaci i o putovanjima. Čak 48,8 posto starijih Europljana putuje, dok se samo 19,1% starijih Hrvata udaljava od kuće. Zaostajemo i po pitanju korištenja interneta. Koristi ga tek 16% starijih Hrvata, dok je u EU taj udio 45%.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.
