Ovako prijavite govor mržnje i prijetnje na društvenim mrežama

Prijetnje je potrebno prijaviti kako bi se spriječilo zastrašivanje, kao i njihovo potencijalno ostvarivanje što za rezultat može imati tragične posljedice. Ako niste sigurni, evo objašnjenja zašto i uputa kako, a koje je pripremio GONG.

„Uvrede, gnjusne poruke, etiketiranje i klevetanje? Nosimo se s time na svakodnevnoj razini. Novinari nisu svete krave – kritika je dobrodošla, javno smo izloženi: ako ja komentiram rad političara, stavove određenih društvenih grupa, onda svatko ima pravo reći i da mu se sviđa ili ne sviđa kako ja to radim.“ Ovo je poručila Nataša Božić Šarić, urednica i reporterka N1 koja jasno razlikuje kritike od vrijeđanja i klevete: „Iako ja i uvrede toleriram i ne obazirem se na njih, ono što neću trpjeti jesu prijetnje – jednostavno zato jer su one usmjerene na gušenje slobode medija, na unošenje straha, cenzure i diktature. Neki koji se skrivaju iza (lažnog) domoljublja zapravo žele da se u Hrvatskoj nastavi mentalni komunizam, jednoumlje u kojem smiješ misliti samo ono što ti gazda ili šef stranke kaže…“

„Možeš kritizirati moj rad, možeš kritizirati moj izgled, možeš što god hoćeš, ali ne možeš napisati da ćeš me smaknuti!“, poručuje i Maja Sever, novinarka HTV-a u izjavi za Radio slobodna Europa: „Mi koji radimo taj posao i na neki smo način javne osobe baš to trebamo napraviti, kako bi i ostali ljudi znali da to jest put – kroz institucije, prijavama pokušati spriječiti takve stvari ili barem reći: pa ne može!“

„Ignoriranje i povlačenje pred nasiljem i ekstremizmom, gotovo uvijek rezultiraju njihovim porastom, što je dovelo do toga da sve veći broj ljudi na taj način liječi frustracije i generira mržnju u društvu i javnom diskursu. To stanje je naravno dugoročno neodrživo, želimo li živjeti u pristojnom društvu u kojem se novinari i javne ličnosti neće autocenzurirati zbog straha od ovakvih reakcija.“ Ovo poručuje Dragan Markovina, kolumnist Telegrama u članku Kako su se ekstremisti počeli osjećati toliko slobodno da posve otvoreno prijete novinarima, sa zaključkom „Jedini put da se takvo, relativno pristojno društvo uspostavi, je u tome da policija na jednaki način reagira prema ovakvima, kao što je reagirala na slične poruke koju su dobijali premijer i vodeći ljudi u državi.“

Osnova za prijavu je Kazneni zakon, članak 139.

(1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili položajem ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Kako prijaviti prijetnje?

a) slanjem fotografije ili screenshot-a prijetnje na policija@mup.hr

b) slanjem fotografije screenshot-a prijetnje putem aplikacije MUP-a na mobitelu (aplikaciju možete preuzeti na ovom linku https://www.mup.hr/novosti/803/nove-mogucnosti-mup-ove-mobilne-aplikacije-za-e-dojave)

c) osobno u najbližoj policijskoj postaji: https://www.mup.hr/kontakti/policija.

Kako prijaviti govor mržnje i diskriminatorne poruke u medijima?

DostaJeMrznje.org je alat za prijavljivanje govora mržnje, diskriminatornih poruka i drugih oblika neprihvatljivog izražavanja u javnom prostoru i u medijima. Prijavom dajete svoj obol tolerantnom i pluralnom društvu, u kojemu svatko ima pravo na ljudsko dostojanstvo i može neometano uživati sva svoja ljudska prava, neovisno o svojim osobinama.

Prijaviti možete govor na društvenoj mreži, javnom skupu ili u medijskoj objavi, obilježja na javnoj površini i incident na sportskom natjecanju.

O važnijim temama vezanima uz govor mržnje i druge neprihvatljive oblike javnog govora posebno kad je riječ o političarima, pročitajte u publikaciji Govor mržnje i neprihvatljiv govor: vodič za političare/-ke.