Nema predaje
Od čega umiru Hrvati?
Prema državnom zavodu za statistiku u 2016. godini umrle su 2.663 osobe manje nego u 2015. godini. Prošle je godine tako bilo ukupno 51.542 umrlih pri čemu su neznatno češće umirale žene (50,8%), što je za očekivati s obzirom da čine veći dio stanovništva.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) redovito objavljuje publikaciju “Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj”. Vrijedan je to dokument koji nas upozorava na greške koje činimo u pogledu vlastitog zdravlja, ali i daje smjernice za oblikovanje javnozdravstvenih politika. Analizirali smo objavljene podatke kako bismo ukratko odgovorili na naslovno pitanje i sugerirali vam na što biste trebali pripaziti kako bi ste živjeli duže i, što je još važnije, zdravije.
Prema Državnom zavodu za statistiku u 2016. godini umrle su 2.663 osobe manje nego u 2015. godini. Prošle je godine tako bilo ukupno 51.542 umrlih pri čemu su neznatno češće umirale žene (50,8%), što je za očekivati s obzirom da čine veći dio stanovništva.
HZJZ je iz objedinjenih terenskih podataka sastavio ljestvicu skupina bolesti od kojih umiru građani Hrvatske.
1. bolesti cirkulacijskog sustava
2. novotvorine
3. ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka
4. bolesti dišnog sustava
5. bolesti probavnog sustava
6. endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma
7. bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa
8. bolesti živčanog sustava
9. duševni poremećaji i poremećaji ponašanja
10. zarazne i parazitarne bolesti
Top lista ubojica
1. ishemijske bolesti srca (10.396)
2. cerebrovaskularne bolesti (6.594)
3. rak bronha i pluća (2.866)
4. rak debelog crijeva (2.169)
5. dijabetes
6. bronhitis, emfizem i astma
7. visoki krvni tlak
8. insuficijencija srca
9. rak dojke
10. kronične bolesti jetre i ciroza
Među prvih deset uzroka smrti u 2016. nije zabilježen niti jedan novi uzrok u odnosu na 2015. godinu. Jedino se promijenio poredak šećerne bolesti koja je postala peti uzrok smrti, a hipertenzija sedmi (zamjena mjestu u odnosu na 2015). Poredak svih drugih uzroka smrti je jednak kao i 2015. godine
Muški i ženski neprijatelji
Kada ove podatke razlomimo prema spolu, očekivano, dobijemo nešto drugačiji poredak „ubojica“.
Za muškarce je to: ishemijska bolest srca (19,08%), cerebrovaskularne bolesti (10,7%), rak dušnika i pluća (8,37%), rak debelog crijeva (5,02%) pa bronhitis, emfizem i astma (3,98%).
Poredak kod žena izgleda ovako: ishemijska bolest srca (21,23%), cerebrovaskularne bolesti (14,77%), dijabetes (4,27%), rak dojke (3,78), visoki krvni tlak (3,75%).
Izvješće pokazuje i da su U Hrvatskoj 2016. godini umrle 42.425 osobe u dobi od 65 i više godina, što iznosi 82%. Raspodjela prema spolu pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina dok muškarci više umiru u dobi od 0 do 64 godine.
Muškarci su izloženiji nasilnim smrtima
U 2016. godini u Hrvatskoj su zabilježene 2.834 nasilne smrti od toga je 2.087 nastalo nesretnim slučajem, 683 samoubojstvom, ubojstvom 51, dok je deset nasilnih smrti nepoznatog ili nerazjašnjenog uzroka. Pri tome su nasilne smrti češće kod muškaraca nego kod žena i čine visokih 4% smrti osoba starijih od 65 godina, pokazali su prvi rezultati Izvješća o umrlim osobama u 2016. godini, a koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranja zdravstvene politike, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
Osim za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva neki od mortalitetnih pokazatelja služe u ocjeni rada zdravstvenih službi (npr. udio smrti od apendicitisa i hernija, udio provedenih obdukcija kod nasilnih smrti, udio obdukcija provedenih u bolnicama), a neki u ocjeni kvalitete cjelokupne mortalitetne statistike poput udjela nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti i udjela ukupno provedenih obdukcija.