Vijesti
Od 1. siječnja oštre kazne za zanemarivanje starih članova obitelji
Najmanja kazna za djecu koja ne brinu o svojim roditeljima bit će od 10 tisuća kuna do 45 dana zatvora. Sve službene osobe, liječnici te stručnjaci u centrima za socijalnu skrb, udrugama i vjerskim zajednicama moraju prijaviti zlostavljanje policiji, odnosno DORH-u.
U Hrvatskoj je danas oko 18 posto stanovništva starije od 65 godina. Prvi put Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i njih spominje kao posebno ranjivu skupinu. Tako će se od Nove godine zanemarivanje starih i nemoćnih članova obitelji – prekršajno kažnjavati. Najmanja kazna bit će od 10 tisuća kuna do 45 dana zatvora, javlja HRT.
“Obitelj treba biti ta koja će brinuti i usmjeravati, a ne potpuno napustiti starije članove. Mi imamo razvijene institucionalne usluge ne samo kroz državne i županijske domove nego kroz obiteljske domove. Širimo centre za pružanje usluga u zajednici. Važno nam je da oni budu dostupni i u onim sredinama koja nisu u gradovima nego u ruralnim sredinama”, kazala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
Iako se obitelj mora skrbiti za stare i nemoćne članove, država je ta koja to mora i osigurati. Za izmjene zakona dugo se zauzimao i Sindikat umirovljenika Hrvatske. Kažu, za starije nije odgovorna samo obitelji. “Odnosi se to i na institucije – ako se osobe ucjenjuju ili zanemaruju i ne dobiju lijekove, ako ih se ostavlja po cijeli dan same i tretira neprilagođeno”, kaže psihologinja Biserka Budigam.
Biserka Budigam, SUH (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)
Hrvatsko stanovništvo sve je starije. To je poznata činjenica. Kao i to da se na mjesto u domu za starije čeka godinama, da su privatni domovi skupi, kao i da se starije osobe susreću sa zanemarivanjem, iako su djeca dužna skrbiti o njima. O tome su za HTV govorile pučka pravobraniteljica Lora Vidović i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić. Da žive u lošim uvjetima, da obitelj prema njima ne postupa dobro, starijima je najčešće teško priznati. “Tu je to pitanje stigme i pitanje srama da se prizna da je netko bio izložen nasilju, pogotovo nasilju u obitelji”, naglašava Štefica Karačić.
“Državi su udruge iznimno važan partner u brizi za starije, dolaze do onih za koje se možda ne bi ni doznalo. I nas su odveli u nekoliko takvih domova, preko dvorišta pa blatnih polja do nečije male kuće”, kazala je Lora Vidović. Napomenula je kako “sve službene osobe, liječnici te stručnjaci u centrima za socijalnu skrb, udrugama i vjerskim zajednicama moraju prijaviti zlostavljanje policiji, odnosno DORH-u”.