Stipe Čagalj radni je vijek proveo u njemačkoj tvornici Mercedesa, a duboku starost dočekao u elitnom Domu za starije i nemoćne osobe Villa Brezovica u Zagrebu. No, 88-godišnji Čagalj je preminuo 20. kolovoza 2014., a šest dana nakon toga je njegov bankovni račun iznenada ostao bez 133.075 eura, javlja Jutarnji list.
Glavnu ulogu u organizaciji pražnjenja deviznog računa, prema optužnici, imao je mlađahni menadžer Nikola Rebrović (32), tadašnji pomoćnik ravnateljice Doma, a osim njega, sudjelovali su i Mladen Karaula (56) te Mate Matić (32). Za razliku od Rebrovića i Matića koji su na optuženičkoj klupi Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu odbacili krivnju, Karaula je priznao djelo i pritom odbio odgovarati na pitanja. No, tijekom istrage otvorio je dušu.
Krivotvorenje potpisa
“Angažirao me Matić tražeći da uz unaprijed obećanu nagradu brisanja zabilježbe hipoteke na mojoj nekretnini zatražim isplatu oročenog depozita u RBA na ime Stipe Čagalj. Matić mi je na mobitelu pokazao Čagaljev potpis koji sam uvježbao potpisati te mi je 26. kolovoza 2014. u prisutnosti tri nepoznata muškarca dao Čagaljevu osobnu i bankovnu karticu kojima sam u RBA u Jurišićevoj zatražio isplatu 133.095 eura. Bankarica mi je dala novac ne sumnjajući ništa jer sam doista nalikovao na Čagalja. Novac sam predao nepoznatom muškarcu koji je bio s Matićem u garaži na Langovu trgu”, ispričao je Karaula koji je Rebrovića poslije u policiji prepoznao kao osobu koja ga je također čekala na izlazu iz garaže.
Karaula je u banku otišao nakon što je Rebrović nazvao poslovnicu te se predstavio kao Stipe Čagalj i najavio transakciju. Na dan Čagaljeve smrti, umjesto da su se njegove osobne stvari, koje su bile pohranjene u uredu socijalne radnice, predale obitelji, slanje stvari je stopirano. Naime, Rebrović je socijalnu radnicu M. M. zatražio da mu Čagaljevu torbu donese u ured. “Rekao je da će te stvari ostati kod njega u uredu dok ne dođe obitelj. Nekoliko dana poslije rekao je da dolazi sin pokojnoga, da mu dam osobne stvari i da mu kažem da će torbu s drugim dokumentima dobiti naknadno. Na upit zašto, Rebrović je rekao da žuri van. A jednom prilikom mi je rekao da odem u Čagaljevu sobu pregledati dvije torbe, ali u njima su bile samo uspomene”, objasnila je M. M. koja odnos Rebrovića sa štićenicima opisuje kao “striktno poslovan bez prisnosti”. Za Čagalja je dodala da nije komunicirao s drugim korisnicima, da je bio ovisan o tuđoj pomoći i da se želio razvesti, piše Jutarnji.
Bolovao od shizofrenije
Većina zaposlenika Doma nije uočila da je Rebrović posebnu pažnju pridavao Čagalju, a pokojnikov sin Velibor Čagalj o očevu je prelasku u Villu Brezovica doznao od znanice jer s ocem od 2010. nije komunicirao. “Rebrović me e-mailom izvijestio 20. kolovoza o smrti, a kad sam došao u dom po stvari, sestre su mi donijele vreće. Pitao sam ih za televizor i ključ stana, no rekle su da ne znaju ništa. Nedostajali su dokumenti, novčanik je bio prazan… Rebrović mi je nakon svega rekao: ‘Što da kažem’” ispričao je pokojnikov sin koji je od maćehe doznao da je nakon smrti njegov otac pokraden. Na ostavinskoj raspravi u prosincu 2014. doživio je novi šok: njegov je otac oporučno svu imovinu ostavio upravo Rebroviću. “Moj je otac bolovao od shizofrenije. U Njemačkoj se bolnički liječio na zatvorenom odjelu i mislim da je to bio razlog što se vratio u Hrvatsku “, objasnio je pokojnikov sin.
