Ubija li siromaštvo starije građane Hrvatske?

Kakve su posljedice ekonomske krize i rasta siromaštva starijih osoba po zdravlje i mortalitet starijih osoba? U Hrvatskoj se time nitko ozbiljno ne bavi, a sve promjene u porastu smrtnosti starijih osoba od strane stručnjaka se pripisuju – klimatskim promjenama, hladnoći i gripi zimi i pojačanim vrućinama ljeti. No, je li to doista tako jednostavno, pita Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.

Najobičnije razumsko prosuđivanje vodi ka sudu kako s padom ekonomskog rasta dolazi do pogoršanja zdravstvenih uvjeta, a porastom ekonomskog blagostanja, do poboljšanja zdravstvenih uvjeta. Postoje brojna istraživanja koja su ekonomsku nestabilnost korelirala s porastom smrtnosti, poput Harvey Brennera i C.J. Ruhma. Diljem svijeta, a u Europi osobito u Grčkoj, provedena su brojna istraživanja koja također ukazuju na usku posljedičnu vezu siromaštva i smrtnosti. Hrvatski demografi i specijalisti javnog zdravstva zaostali su u vremenu i kod nas se bitno povećanje mortaliteta, osobito starijih osoba, uopće ne istražuje.

Katastrofalna 2015. godina

Kad je 2015. godine zabilježen porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu od čak 6,6%, jer je umrlo 54.205 osoba, najviše još od ratne 1991. godine, dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta je izjavio kako analiza pokazuje je da je u prva tri mjeseca te godine došlo do znatnijeg povećanja broja umrlih zbog pojačane incidencije gripe, ali i u srpnju zbog toplinskog vala, koji su najviše povećali rizik smrti populacije u 70-im i 80- im godinama života, posebno onih s kroničnim bolestima.

To što je riječ je o drugom najvećem broju umrlih u posljednjih 70 godina, otkada se vodi civilna evidencija vitalnih događaja nije uglednog demografa potaklo na širenje mogućih uzročno-posljedičnih veza s ekonomskom krizom. Istina, upozorio je kako visok broj umrlih utječe i na očekivano trajanja života, koje je – prvi put od ratnih godina – tijekom 2015. palo za nekoliko mjeseci u odnosu na 2014. godinu. Očekivano trajanje života govori o tome koliko bi – temeljem čimbenika mortaliteta – mogao trajati prosječan životni vijek osoba rođenih te godine ako bi trendovi ostali isti. Ta je mjera pokazivala da će za dječake rođene 2014. godine očekivani životni vijek biti 77,6 godina, a za djevojčice 80,5 godina. Tijekom 2015. očekivani životni vijek skratio se za četiri mjeseca za muškarce te mjesec dana za djevojčice.

foto: Pixabay

Siječanjski pomor

Iako je 2016. zabilježen pad broja umrlih osoba u odnosu na katastrofičnu 2015. godinu, tj. na 51.542, ipak je i to vidljivo više od broja umrlih deset godina ranije (2006. – 50.378 umrlih), kad je Hrvatska imala barem pola milijuna stanovnika više. I taman kad se činilo da se situacija popravila, „crni siječanj“ 2017. godine je šokirao znanstvenike, ali očito ne i političare, jer o tome šute.

Samo u siječnju je umrla 6.441 osoba više nego u ijednom mjesecu od 1990. dosad, čak 42 posto više nego lanjskoga siječnja i 35 posto više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom proteklih deset godina. Takvu iznimno visoku smrtnost stručnjaci, opet, prije svega pripisuju jakoj hladnoći prošle zime te prilično jakoj gripi. Tako će se trend pada očekivanog trajanja života nastaviti i ove godine, a da nikoga posebno ne zaboli glava, niti o tome progovori na naslovnim stranicama glasila.

Predsjednica spominje sve, osim starijih

Ipak, konačno se smrtnost u javnosti počela stidljivo povezivati s potrebom izrade nove strategije o javnoj skrbi za starije osobe, posebno u području zdravstvene i socijalne skrbi, i veću brigu države za demografiju starijih osoba. Da, konačno je progovorio demograf Čipin, upozoravajući kako je potrebno naglasiti važnost poduzimanja mjera glede javne skrbi za starije u ovo vrijeme kada je gotovo sva pažnja usmjerena na natalitet, pa tako i Predsjednica Republike Hrvatske u svojim upozorenjima o izvanrednom stanju u Hrvatskoj spominje svakoga, samo ne i starije i njihovo pojačano umiranje zbog posljedica ekonomske krize koju su upravo oni ponijeli na svojim leđima.

40% samoubojstava čine starije osobe

I diljem Europe se po prvi put nakon 2002., otkad se to prati u EU, intenziviralo skraćivanje, a ne produljivanje, očekivanog životnog vijeka. Godina 2015. je i za EU bila zabrinjavajuća, jer s očekivanih 83.3 godina za žene, dob smanjena za četiri mjeseca. A trend se nastavlja. No, zanimljivo je uočiti kako je npr. za muškarce najniža životna dob zabilježena u siromašnoj Litvi (69,2 godina), a najviša u bogatoj Švedskoj (80,4 godine). Ženama je, pak, najkraći život u najsiromašnijoj članici EU – Bugarskoj (78,2), a najviši u socijalno osjetljivoj Španjolskoj (85,8 godina).

A kad se analizira očekivani životni vijek osoba u dobi od 65 godina, najveći pad je zabilježen u relativno siromašnom Cipru, a najmanji u bogatima Danskoj i Švedskoj. Najkraće će živjeti starije osobe od 65 godina u Bugarskoj (14 godina), a najdulje u Francuskoj (čak 19.4 godina).

U Hrvatskoj, na žalost, tek za dvije godine premašujemo Bugarsku. Nesporno je kako zbog trenutačne socioekonomske situacije dolazi do ekspanzije morbiditeta, ali i povećanog broja samoubojstva među osobama starijim od 65 godina. Već sada je jasan indikator to što je udjel te dobne skupine u ukupnom stanovništvu 18,6 posto, dok je njihov udjel u ukupnom broju samoubojica čak 40,1 posto.

Isti su trendovi kod kardiovaskularnih bolesti, za koje istraživanja potvrđuju da su češće među siromašnijim nego u bogatijim slojevima stanovništva, dok ih maligne bolesti muče podjednako.