S gospodarskom krizom sve je češće da se pokojnika koji nema obiteljsko grobno mjesto – kremira i pokopa u mirogojskom Gaju urni, gdje su mini grobovi za polaganje šest urni puno jeftiniji od groba. No, i ukop urne se plaća, pa ljudi katkad pitaju smije li se urna prosuti u prirodi ili odnijeti kući i čuvati na polici?
Kako piše Glas umirovljenika, u EU obitelj može urnu držati u svom domu, posuti pepeo u prirodi, ukopati ili položiti na groblju i pohraniti u središnji kolubarij (prostorija ili zgrada za pohranu urni, op. ur.) U Hrvatskoj se kremiranje obavlja isključivo u zagrebačkom krematoriju, pa je stoga češće u Zagrebu i okolici u usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske, jer i prijevoz košta nekoliko tisuća kuna.
Može li se s urnom raspolagati kako hoćete? Teoretski da, jer ni jedan zakon ili pravilnik ne brane da članovi obitelji slobodno raspolažu urnom u kojoj su ostaci umrlog. Nije zabranjeno prosipanje pepela pokojnika u moru, rijeci, šumi, planini ili livadi, a Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisano je da se prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja bez sprovodnice koja se izdaje za prijevoz posmrtnih ostataka i pokop.
Taj zakon ne sadrži odredbe kojima se uređuje prosipanje pepela na kopnu, moru ili rijekama, niti prekršajne odredbe. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba također ne regulira ovu problematiku, niti predviđa kazne.
Kako urna s ostacima umrle osobe nakon kremiranja ne predstavljaju nikakvu ugrozu u smislu štetnog utjecaja na okoliš ili pak na zdravlje pučanstva, može se prosuti i na organiziran ili individualan način. Za sada jedino mjesto u Hrvatskoj koje je službeno obilježeno za prosipanje pepela jest „Sunčana poljana“ na jedinom krematoriju u Hrvatskoj, ali se može zatražiti pisanim putem od Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da se pepeo prospe na nekoj drugoj lokaciji po želji pokojnika ili obitelji, što je često samo formalnost. No, kako ljudi malo o tome znaju, rijetki to traže.
U Gaju urni u Zagrebu obavljeno je 68 posipanja pepela ili 0,02 posto od ukupnog broja kremiranih i ukopanih na Gradskim grobljima.
Mirogoj (foto: Sandro Bura)