Nestaju klasična groblja, kremiranje je praktičnije i jeftinije

Trend ka kremiranju uprave njemačkih groblja dovodi u financijske probleme. Grobovi su sve manji, a time i prihodi, a fiksni troškovi su sve veći. Je li klasičnim grobljima odzvonilo, pita se Deutsche Welle.

“Jedna trećina groblja u Njemačkoj neće u ovom obliku preživjeti sljedećih pet do deset godina”, procjenjuje trezveno Judith Könsgen iz Udruge njemačkih groblja. Razlog jednostavno leži u pojačanom trendu ka kremiranju i činjenici da je za urne potrebno mnogo manje prostora za ukop. Manje prostora znači i niže najamnine i manje prihoda. Istodobno fiksni troškovi groblja, pogotovo u većim gradovima, rastu, a grobljima je zakonom zabranjeno privređivanje „sa strane”.

Kremiranje je in

Trenutno u Njemačkoj postoji oko 32.000 tradicionalnih groblja. Od toga je, kako objašnjava Michael Albrecht iz Udruge uprava njemačkih groblja, oko 9.200 pod okriljem protestantskih, a oko 3.600 Katoličke crkve. Ostalih 20.000 groblja je u rukama gradova i općina. „Prije se oko grobova brinula obitelj, inače se po selu šuškalo. Jer do prije petnaestak godina je grob još uvijek vrijedio kao statusni simbol”, kaže Judith Könsgen.

Danas je rodbina u pravilu porazbacana po čitavoj zemlji, manje povezana i malo tko se stigne brinuti oko groba. Zbog toga, prema informacijama udruge potrošača Aeternias iz Königswintera pored Bonna, popularni postaju oblici ukopa koji ne iziskuju intenzivnu njegu poput zidova s urnama, travnatih grobova ili morskih ukopa. Osim toga je kremiranje u pravilu mnogo povoljnije od klasičnog ukopa. Diljem Njemačke je aktivno već 160 krematorija, od toga pola u privatnim rukama. Broj kremiranja je sa 65 posto već premašio broj klasičnih ukopa. Trend je u porastu.

Mirogoj (foto: Sandro Bura)

Neiskorišteno zelenilo

No za razliku od svoje kolegice Könsgen, Michael Albrecht ne vjeruje u odumiranje groblja. Doduše trend ide ka kremiranju, ali istodobno raste broj godišnje umrlih. Procjenjuje se da će 2040. u Njemačkoj godišnje umirati 1,2 milijuna građana.  Osim toga zakon ne dopušta premještanje „svježih” grobova. Ta granica je različita ovisno o saveznim pokrajinama i kreće se između 15 i 30 godina. Znači, kako objašnjava Albrecht, tu u dogledno vrijeme neće biti „naglih” zatvaranja groblja. Najveći problem za uprave groblja je njega tzv. prijelaznih površina, dakle onih na kojima se ne nalaze grobovi. To su površine koje zbog ukrasne vegetacije zahtijevaju intenzivnu njegu. Od 425 milijuna kvadratnih metara njemačkih groblja 165 otpada na površine kojima se ne da zaraditi novac. Osim toga se čak i površine koje bi bile slobodne za novu namjenu, teško prodaju.

Stanovi za žive na bivšim grobljima

Pa ipak su npr. u Berlinu izgrađeni stanovi na zemljištima koja su nekad bila groblja u vlasništvu protestantske crkve. „Kod kroničnog manjka stambenog prostora u velikim gradovima je ovo jedna zanimljiva alternativa”, kaže profesor prava i bio-etike iz Bonna Tade Springer. On također smatra da je mnogim grobljima u budućnosti odzvonilo. Ali to, po njegovom, djelomično leži i u nefleksibilnosti uprava groblja. „Mnogi prijatelji i članovi rodbine na pokope dolaze izdaleka. Zašto se onda pokopi ne vrše subotom”, pita se Springer i dodaje: „Uprave groblja moraju postati fleksibilnije. U protivnom će same sebi iskopati grob.” (dpa/Deutsche Welle)