Zdravlje
Tijelo zna jesu li kalorije iz kelja ili kolača
Sto kalorija je sto kalorija i nije važno iz kojeg smo ih izvora dobili, je li tako? Pa – nije! Sto kalorija koje smo unijeli u naše tijelo preko, recimo, kelja, za nas su daleko bolji od sto kalorija dobivenih iz, recimo, kolača. No, ne brinite. Ne morate se baš potpuno odreći slatkiša.
Naše tijelo različito procesuira kalorije iz hrane s obzirom na to je li ta hrana ili neki njen sastojak nutritivno bogat ili nije. Kelly Hogan, klinička nutricionistica u zdravstvenom centru Mount Sinai, za portal Huffington Post pomogla je objasniti zašto određenu hranu, poput kelja, naša tijela procesuiraju drugačije od, recimo, kolača. Kaže da je vrlo važno obratiti pažnju na nutritivnu gustoću namirnice.
„Tanjur kelja s jajima od sto kalorija osigurat će vam visokokvalitetne bjelančevine, vlakna i razne vitamine i minerale poput vitamina A, C, K, folnu kiselinu i slično. S druge strane, tanjur kolača u kojima ima mnogo šećera, neće vam dati hranjive tvari iste kvalitete. S obzirom da ne sadrži mnogo bjelančevina i vlakana, ali obiluje šećerima, može vam poremetiti razinu šećera u krvi i izazvati pojačanu željku za slatkim“, kaže Hogan. „Lako je prejesti se od takvog tipa hrane upravo zbog kolebanja razine šećera u krvi koju izaziva i zbog toga što takva hrana nije jako zasitna.“
Ako osjetite iznenadnu iritabilnost, vrtoglavicu, slabost ili intenzivan osjećaj gladi, razina šećera u krvi vam je niska. Tad će vaše tijelo željeti pojesti nešto slatko ili puno škroba jer će takav obrok izazvati naglo povećanje razine šećera.
Kako bi se izbjegli ti nagli padovi razine šećera, treba jesti nutritivno bogatu hranu poput voća, povrća, bjelančevina, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, grahorica i mliječnih proizvoda. Hogan te namirnice zove „cjelovitom hranom“, a poznate su i pod nazivom „složeni ugljikohidrati“.
„To su ugljikohidrati koje će tijelo dulje pretvarati u šećere jer imaju dulju i kompleksniju kemijsku strukturu. Oni su održiviji izvor energije jer neće povisiti razinu šećera u krvi tako naglo i brzo kao jednostavniji šećeri“, kaže Hogan. No bez obzira na to, hranu ne treba označavati kao „dobru“ ili „lošu“.
„Označavanje hrane na taj način, potiče kulturu držanja dijeta i stvaranja štetnih veza s hranom. Ako pretežno jedemo cjelovitu hranu, ima mjesta i za hranjive tvari niže vrijednosti, poput slatkiša“, kaže Hogan.