Zašto nas boli kod promjene vremena

„Bole me križa, sigurno će padati kiša!“, sigurno ste nekad čuli da netko daje vremensku prognozu vodeći se bolovima u svojem tijelu. Možda čak i sami možete predvidjeti kakvo će vrijeme biti s obzirom na to kako se osjećate. Imaju li doista vremenske prilike toliko utjecaja na naše tijelo?

Svi poznajemo ponekog meteoropata, osobu koja promjene vremena snažno osjeća. Postoji i čitava grana znanosti koja se bavi proučavanjem utjecaja vremenskih prilika na ljude, životinje i biljke – biometerologija. Znanost još nije dala definitivan odgovor zašto vrijeme tako djeluje, ali postoji nekoliko teorija.

Doktor Robert Newlin Jamison, profesor psihologije boli i anesteziologije sa Sveučilišta Harvard, proučavao je učinke vremena na kronične bolesnike. „Jedna od teorija tiče se promjene atmosferskog pritiska koji kad je visok ne dopušta tkivima širenje. Kako obično prije pogoršanja vremena pritisak padne, tkiva se šire i vrše pritisak na zglobove. Radi se o vrlo malim razlikama, no netko tko ima problema s artritisom i sličnim stanjima, to može osjetiti“, kaže Jamison.

Druga teorija tiče se živaca koji mogu postati posebno osjetljivi ako osoba pati od upala ili ima ozljede ili ožiljke. „Kad se tkiva uslijed niskog atmosferskog pritiska prošire ili uslijed visokog sažmu, vrlo osjetljivi živci to mogu registrirati što se pak može manifestirati kao bol. Zato ljudi kažu da ih boli na mjestima gdje su npr. slomili nogu ili imali neku drugu vrstu ozljede.“

Uz to, vlažno i hladno vrijeme može dodatno pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.

Grmljavinsko nevrijeme

Studija Sveučilišta u Cincinnatiju, pokazala je da nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31% i rizik od migrene kod kroničnih bolesnika za 28%.

Smog

Znanstvenici sa John Hopkins Universityja povezali izloženost smogu s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Naime, kad udišete čestice onečišćenja, one vrše pritisak na pluća koja tada mogu povećati pritisak na srce.

Magla

S druge strane, a razliku od smoga, magla može ček i pogodovati osobama s problemima dišnog sustava. Doktor Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji, kaže da magla čisti sitne čestice onečišćenja u zraku te tako može biti korista osobama koje pate od respiratornih bolesti.

Oluje

Prema istraživanju Sveučilišta u Barceloni, oluje donose nagli pad atmosferskog tlaka te mogu kod nekih osoba povećati rizik od depresije ili razdražljivosti.

Hladnoća

Hladnoća posebno smeta osobama s reumatoidnim artritisom koje često imaju bolove u zglobovima tijekom hladnog vremena. “Moji se pacijenti na bol više žale tijekom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku. “Ono što može pomoći je vježbanje u zatvorenoj teretani ili plivanje u toplom bazenu.“