Naša istraživanja

Građani ne vjeruju ministru, ne žele čekati ni tražiti ‘veze’ za liječenje

Objavljeno

|

Početkom rujna portal MojeVrijeme.hr proveo je istraživanja o tome koliko su građani u zrelim godinama zadovoljni javnim zdravstvom. Opsežna anketa distribuirana je nasumično, a obrađeni su samo podaci ispitanika koji su stariji od 40 godina, njih 580.

Svaki drugi ispitanik (49%) je rekao da usluge liječnika koristi nekoliko puta godišnje, dok četvrtina (25%) koristi liječničke usluge jednom mjesečno. Jednom godišnje ili rjeđe pomoć liječnika zatraži 22% ispitanika, dok ih 3% koristi liječničke usluge na tjednoj bazi pa i češće. 45% ispitanika je potvrdilo da je u proteklih pet godina podvrgnuto bolničkom liječenju.

Liječnicima solidna trojka, većina im uglavnom vjeruje

Kada je riječ o povjerenju kojega imaju u svojeg odabranog liječnika primarne medicine, potpuno povjerenje iskazuje tek 29% ispitanih, dok mu uglavnom vjeruje 57% njih. Kategoričko nepovjerenje je iskazalo 14% ispitanih.

Najveći postotak ispitanih – 35%, rad liječnika u javnom zdravstvu ocjenjuje dobrim, 32% kažu da su liječnici vrlo dobri, a 20% im daje tek dvojku. Odličnih i nedovoljnih ocjena je najmanje, prvih 9%, a drugih tek 4%. Prosječna ocjena koju su liječnici dobili na ovom ispitu jest – dobar (3,2).

Nešto više od polovice ispitanih (51%) misli da privatno zdravstvo NEMA bolje liječnike od javnog, dok ih 28% smatra da su privatnici bolji.

30% ispitanika je reklo kako su skloni zatražiti drugo mišljenje, dok bi ih 53% bez ustručavanja zatražilo drugo mišljenje kada bi im zatrebalo. 17% ispitanih ne traži drugo mišljenje prilikom liječenja.

15% ispitanih je potvrdilo da je liječniku u javnom zdravstvu dalo novac ili skupi dar u zamjenu za bolje liječenje.

izvor: MojeVrijeme.hr

Sustavu zamjeraju liste čekanja, kažu da je nekad bilo bolje

Usluge koje javno zdravstvo nudi samo je 3% ispitanika ocijenilo odličnim, a 14% vrlo dobrim. Najviše je onih koji misle sa su dobre – 41%. To je ujedno i ukupan postotak onih koji misle da su te usluge loše (31%) i vrlo loše (10%).

Temeljem vlastitog iskustva, ispitanicu su zamjerili javnom zdravstvu: preduge liste čekanja na dijagnostičke postupke (76%), nedostatak vremena za pacijente (54%), nužnost „veze i poznanstava“ za kvalitetno liječenje (47%), dotrajalost objekata i opreme (45%), nezainteresiranost za pacijente (41%), štednju na dijagnostici i lijekovima (38%), kompliciranu papirologiju (29%), neljubaznost (25%), korupciju (20%), netumačenje nalaza pacijentima (17%), neadekvatno liječenje (9%) i loše postavljanje dijagnoze (8%).

Od onih koji su se bolnički liječili u proteklih pet godina, relativno visokih 31% javnom zdravstvu zamjeraju lošu higijenu u bolnicama, dok se na lošu hranu žali tek 11% njih.

Čak 57% ispitanika misli da je javno zdravstvo nekada bilo bolje, dok je onih koji misle da je bolje danas samo 12%. Za opciju „sve je isto“ odlučilo se 23% ispitanih. 57% ispitanih ima subjektivan dojam da je danas manje liječnika u bolnicama no nekad, a 14% ih misli da danas više liječnika.

Sumnjaju u kvalitetu lijekova, potražili bi spas i u alternativi

Izuzetno visokih 49% ispitanika je reklo kako ne misle da im liječnici prepisuju kvalitetne lijekove, dok je 25% njih uvjereno da dobivaju kvalitetne lijekove. Na pitanje o vječitoj sumnji u kvalitetu generičkih lijekova, čak je 46% ispitanih reklo da im ne vjeruje, dok 22% ispitanih ne sumnja u kvalitetu generika.

33% ispitanih je reklo kako nisu skloni takozvanom alternativnom liječenju, dok gotovo isti udio (32%) jest sklono liječenju izvan službene medicine. Ostatak (35) si ostavlja otvorena vrata i za tu mogućnost.

Čini se da socijalni status nema pretjerane veze sa sklonosti alternativi, jer je među onim koji imaju primanja veća od 3.000 kuna 30% onih koji vjeruju u neslužbeno liječenje. Siromašniji u alternativu vjeruju tek neznatno više – u 34% slučajevima.

Koliko se čeka na pregled?

foto: Mojevrijeme.hr

Medicinskim sestrama – čista četvorka!

O medicinskim sestrama pacijenti, čini se imaju dobro mišljenje. Najviše njih – 41%, kažu da rade svoj posao vrlo dobro. 32% im daje ocjenu dobar, 18% ispitanih kažu da su odlične, dok im ocjenu dovoljan daje 7%. Čistu jedinicu za medicinske sestre dalo je tek 2% ispitanih. U prosjeku, medicinske sestre su ocijenjene ocjenom više – čistom četvorkom (vrlo dobar).

Misle da zaslužuju više i ne vjeruju Kujundžiću

Čak 71% ispitanika ne misli da imaju zdravstvenu zaštitu kakvu zaslužuju, nasuprot 18% onih koji misle da dobivaju vrijednost za uloženo u javnozdravstveni sustav. Pri tome je zamjetno da su umirovljenici nezadovoljniji. Nezadovoljstvo zdravstvenom zaštitom je izrazilo 67% umirovljenika i 53% radnika starijih od 40 godina.

40% optimistično vjeruje da se sadašnja razina zdravstvenih usluga može zadržati po sadašnjim cijenama, a 27% posto ispitanika misli da je to nemoguće.

Što se plaća i materijalnog statusa liječnika tiče, mišljenja su podjednako podijeljena. 40% ispitanika misli da bi liječnici trebali biti zadovoljni sadašnjim stanjem. S druge strane, 41% misli da imaju razlog za nezadovoljstvo. Ipak, među onima koji misle da liječnicima treba osigurati bolja primanja je više umirovljenika (53%) nego radnika (37%).

Za kraj kažimo da ogromne tri trećine ispitanih (75%) nemaju povjerenja u aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića. Potporu mu daje tek 6% ispitanika.

izvor: MojeVrijeme.hr

Što kažu ispitanici?

Operirana sam 2012. godine s dijagnozom karcinoma dojke. Prezadovoljna sam liječnicima, međutim ove godine pojavila se nova točka na plućima. Nakon CT-a, liječnik u nalazu piše da je stara fleka, iako mi slikaju pluća svake godine. Idem često na pretrage. Svaki liječnik piše po svom. Čini mi se da su neki nezainteresirani za svoj posao.
Prije godinu dana mi je u renomiranoj bolnici i kod jako dobrog liječnika ugrađen loš, nekvalitetan “pakistanski” kuk. Sve suprotno od onog što mi je rečeno da će biti ugrađeno. Nedavno sam to doznala, ali ne iz otpusnog pisma. Još ne hodam, čekam nove operacije. Žalosna sam, frustrirana, nepovjerljiva i vrlo zabrinuta. O tužbi ne razmišljam, jer je to uzaludan posao u Hrvatskoj. Samo želim da se sanira šteta a ne znam kome vjerovati! Usput, komisiju za utvrđivanje invaliditeta čekam godinu i sedam mjeseci.
Liječim se već godinama i nikada nije bilo gore stanje u zdravstvu. Bila sam godinama na dijalizi, sada sam transplantirana i skoro su me ubili generičkim lijekovima. Nakon par “skoro odbacivanja” vratili su me na staru terapiju. Nema liječnika. Oni koji su tu rade i po dva dana za redom. I kao takvi ne mogu imati vrijeme za pacijenta. Ukinuli su nam ambulante i moramo ići u laboratorije gdje lako možemo pokupiti bakterije, a uslijed čega može doći do odbacivanja. Mladi kadar nema iskustva i “uči se”. Za jednog pacijenta koji je kroničan to je katastrofa.
Koliko para toliko muzike – svugdje. Javno zdravstvo realno za cijene ispod svake razine fenomenalno obavlja ono sto mora. Provjerite cijene usluga po pretragama koje HZZO odobrava bolnicama i domovima zdravlja s bilo kojom uslugom u bilo kojem sektoru – mogli biste se iznenaditi. Jako! Uvjeti u kojima su medicinari prisiljeni obavljati svoj posao, kao i bolesnici bolovati svoje bolesti su cesto na rubu pameti.
Iza sebe imam sedam operacija, od toga samo jednu van zemlje, ali nikad nisam imala loše iskustvo. Liječnici i bolničko osoblje uvijek su bili ljubazni i dobila sam sve što sam trebala bez mita ili nekih veza. Vjerujem u naše doktore i nadam se da će tako i ostati.
Ako imaš nekoga, bit ćeš liječen kao car. Ako nemaš nikoga, možeš odmah potražiti pogrebnika. U javnom zdravstvu mi je liječen suprug od maligne bolesti. Koma nad komama. Otišli smo privatno i dobili vrhunsku njegu, ali nažalost prekasno.
Žalosno je bilo gledati majku koja umire bez morfija i adekvatnog hospicija. Nažalost, bez mita nema mjesta za bolesnu osobu nigdje. Slično je prošao i moj otac. Izdvajaj za zdravstvo dok si živ, ali kad ti je najpotrebnije, oni samo dijagnosticiraju i to uglavnom kad je prekasno. Moji roditelji nisu imali nikakvu korist od dijagnostike, jer se s terapijom odugovlači, a najčešće je i neučinkovita.
Predstavljeni podaci su rezultat istraživanja “Vjerujemo li javnom zdravstvu?” kojega je u rujnu 2017. godine proveo portal MojeVrijeme.hr. U istraživanju je anonimno sudjelovalo više od 700 ljudi, a obrađeni su podaci osoba starijih od 40 godina koje žive u Hrvatskoj, ukupno njih 580. Molimo da prilikom korištenja ovih podataka navedete izvor kao i link na ovu stranicu.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  
Exit mobile version