Naša istraživanja
Građani ne vjeruju ministru, ne žele čekati ni tražiti ‘veze’ za liječenje
Početkom rujna portal MojeVrijeme.hr proveo je istraživanja o tome koliko su građani u zrelim godinama zadovoljni javnim zdravstvom. Opsežna anketa distribuirana je nasumično, a obrađeni su samo podaci ispitanika koji su stariji od 40 godina, njih 580.
Svaki drugi ispitanik (49%) je rekao da usluge liječnika koristi nekoliko puta godišnje, dok četvrtina (25%) koristi liječničke usluge jednom mjesečno. Jednom godišnje ili rjeđe pomoć liječnika zatraži 22% ispitanika, dok ih 3% koristi liječničke usluge na tjednoj bazi pa i češće. 45% ispitanika je potvrdilo da je u proteklih pet godina podvrgnuto bolničkom liječenju.
Liječnicima solidna trojka, većina im uglavnom vjeruje
Kada je riječ o povjerenju kojega imaju u svojeg odabranog liječnika primarne medicine, potpuno povjerenje iskazuje tek 29% ispitanih, dok mu uglavnom vjeruje 57% njih. Kategoričko nepovjerenje je iskazalo 14% ispitanih.
Najveći postotak ispitanih – 35%, rad liječnika u javnom zdravstvu ocjenjuje dobrim, 32% kažu da su liječnici vrlo dobri, a 20% im daje tek dvojku. Odličnih i nedovoljnih ocjena je najmanje, prvih 9%, a drugih tek 4%. Prosječna ocjena koju su liječnici dobili na ovom ispitu jest – dobar (3,2).
Nešto više od polovice ispitanih (51%) misli da privatno zdravstvo NEMA bolje liječnike od javnog, dok ih 28% smatra da su privatnici bolji.
30% ispitanika je reklo kako su skloni zatražiti drugo mišljenje, dok bi ih 53% bez ustručavanja zatražilo drugo mišljenje kada bi im zatrebalo. 17% ispitanih ne traži drugo mišljenje prilikom liječenja.
15% ispitanih je potvrdilo da je liječniku u javnom zdravstvu dalo novac ili skupi dar u zamjenu za bolje liječenje.
Sustavu zamjeraju liste čekanja, kažu da je nekad bilo bolje
Usluge koje javno zdravstvo nudi samo je 3% ispitanika ocijenilo odličnim, a 14% vrlo dobrim. Najviše je onih koji misle sa su dobre – 41%. To je ujedno i ukupan postotak onih koji misle da su te usluge loše (31%) i vrlo loše (10%).
Temeljem vlastitog iskustva, ispitanicu su zamjerili javnom zdravstvu: preduge liste čekanja na dijagnostičke postupke (76%), nedostatak vremena za pacijente (54%), nužnost „veze i poznanstava“ za kvalitetno liječenje (47%), dotrajalost objekata i opreme (45%), nezainteresiranost za pacijente (41%), štednju na dijagnostici i lijekovima (38%), kompliciranu papirologiju (29%), neljubaznost (25%), korupciju (20%), netumačenje nalaza pacijentima (17%), neadekvatno liječenje (9%) i loše postavljanje dijagnoze (8%).
Od onih koji su se bolnički liječili u proteklih pet godina, relativno visokih 31% javnom zdravstvu zamjeraju lošu higijenu u bolnicama, dok se na lošu hranu žali tek 11% njih.
Čak 57% ispitanika misli da je javno zdravstvo nekada bilo bolje, dok je onih koji misle da je bolje danas samo 12%. Za opciju „sve je isto“ odlučilo se 23% ispitanih. 57% ispitanih ima subjektivan dojam da je danas manje liječnika u bolnicama no nekad, a 14% ih misli da danas više liječnika.
Sumnjaju u kvalitetu lijekova, potražili bi spas i u alternativi
Izuzetno visokih 49% ispitanika je reklo kako ne misle da im liječnici prepisuju kvalitetne lijekove, dok je 25% njih uvjereno da dobivaju kvalitetne lijekove. Na pitanje o vječitoj sumnji u kvalitetu generičkih lijekova, čak je 46% ispitanih reklo da im ne vjeruje, dok 22% ispitanih ne sumnja u kvalitetu generika.
33% ispitanih je reklo kako nisu skloni takozvanom alternativnom liječenju, dok gotovo isti udio (32%) jest sklono liječenju izvan službene medicine. Ostatak (35) si ostavlja otvorena vrata i za tu mogućnost.
Čini se da socijalni status nema pretjerane veze sa sklonosti alternativi, jer je među onim koji imaju primanja veća od 3.000 kuna 30% onih koji vjeruju u neslužbeno liječenje. Siromašniji u alternativu vjeruju tek neznatno više – u 34% slučajevima.
Medicinskim sestrama – čista četvorka!
O medicinskim sestrama pacijenti, čini se imaju dobro mišljenje. Najviše njih – 41%, kažu da rade svoj posao vrlo dobro. 32% im daje ocjenu dobar, 18% ispitanih kažu da su odlične, dok im ocjenu dovoljan daje 7%. Čistu jedinicu za medicinske sestre dalo je tek 2% ispitanih. U prosjeku, medicinske sestre su ocijenjene ocjenom više – čistom četvorkom (vrlo dobar).
Misle da zaslužuju više i ne vjeruju Kujundžiću
Čak 71% ispitanika ne misli da imaju zdravstvenu zaštitu kakvu zaslužuju, nasuprot 18% onih koji misle da dobivaju vrijednost za uloženo u javnozdravstveni sustav. Pri tome je zamjetno da su umirovljenici nezadovoljniji. Nezadovoljstvo zdravstvenom zaštitom je izrazilo 67% umirovljenika i 53% radnika starijih od 40 godina.
40% optimistično vjeruje da se sadašnja razina zdravstvenih usluga može zadržati po sadašnjim cijenama, a 27% posto ispitanika misli da je to nemoguće.
Što se plaća i materijalnog statusa liječnika tiče, mišljenja su podjednako podijeljena. 40% ispitanika misli da bi liječnici trebali biti zadovoljni sadašnjim stanjem. S druge strane, 41% misli da imaju razlog za nezadovoljstvo. Ipak, među onima koji misle da liječnicima treba osigurati bolja primanja je više umirovljenika (53%) nego radnika (37%).
Za kraj kažimo da ogromne tri trećine ispitanih (75%) nemaju povjerenja u aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića. Potporu mu daje tek 6% ispitanika.