Prema podacima Sindikata umirovljenika Hrvatske, pravo na rad bez obustave mirovine do kraja srpnja ove godine iskoristilo je nešto manje od 4.000 umirovljenika, što je tisuću više nego na kraju 2016. Uz to, oko 10.000 umirovljenika radi preko ugovora o djelu ili autorskog ugovora, u sklopu kojeg plaćaju doprinose od deset posto za mirovinsko i sedam posto za zdravstveno osiguranje. Umirovljenici to nazivaju diskriminacijom jer su sve te doprinose već otplatili do stjecanja mirovine, piše Glas Slavonije.
„Nakon višegodišnjih zahtjeva Sindikata umirovljenika, izgleda da su vladajući došli pameti i odlučili ukinuti ograničenja za rad umirovljenika, ali ne zbog percepcije razine siromaštva u Hrvatskoj, nego zbog demografskog urušavanja. Unatoč pogrešnim motivima, bar će svi umirovljenici imati pravo na dodatnu zaradu u starim danima. Zašto mlađim umirovljenicima ne omogućiti da rade bez gubitka prava na mirovinu, ako imaju želje za poslom“, poručili su nedavno iz Hrvatske gospodarske komore.
„Važnost povratka umirovljenika, posebice onih mlađih, odavno su shvatile velike ekonomije Europske unije, poput Njemačke, Francuske, Italije. Tako, prema podacima Europske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, većina zemalja dopušta rad u mirovini bez obustave, a iznimno dio država, poput Mađarske ili Njemačke, ima ograničenu neoporezivu mjesečnu zaradu. Iako je trend svagdje isti, da umirovljenici rade zbog nedostatnih prihoda, činjenica je da bar mogu svoj kruh, još jednom, zaraditi, iako ostaje pitanje koliko bi njih zapravo željelo raditi da imaju mirovine dostatne za dostojanstven život“, zaključuju u SUH-u.