Napad na partizanske mirovine je napad na obiteljske mirovine

Partizanske mirovine se kloniraju, a njihovi korisnici žive kao paraziti. Krivce treba tražiti u Račanovoj vladi koja je broj partizanskih mirovina uvećala za oko šest tisuća 2001. godine. Naime, sve smo ovo mogli zaključiti iz nedavno objavljenog Facebook statusa populističke zastupnice Brune Esih koju je u Sabor uvela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), da bi danas bila u Klubu zastupnika Neovisni za Hrvatsku. Ova ikona desnice time je još jednom uzbudila svoje biračko tijelo na koje kohezijski djeluje iritacija svime što ima veze s antifašizmom i Narodnooslobodilačkim ratom. Pa i ne čudi da kao svoj najveći doseg, trenutno, ističu izvjesnu promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu.

Zlouporaba mirovinskog sustava za ideološku odmazdu

„Ta gamad u zadnjih 25 godina koštala 25 milijardi kuna! Naši didovi se borili za NDH, kako mi ne primamo njihove mirovine od Hrvatske za koju su se borili?“ samo je jedan od izljeva mržnje koji je isprovocirala objava spomenute saborske zastupnice. „Oni niču kao gljive poslije kiše, sve ih je više i više“, tvrdi drugi komentator, dok treći zgroženo dodaje: „Odvratni crveni virus.“ Radi lakšeg razumijevanja, pravopisno smo ispravili ove citate koji zorno pokazuju atmosferu linča i težnju da se mirovinski sustav stavi u službu ideološke odmazde.

Bi li se ukidanjem ovakvih mirovina omogućilo značajno uvećanje mirovina „onima koji su ih zasluženo stekli poštenim radom“, kao što to tvrdi Bruna Esih? I znači li to da su oni koji ih primaju neradnici koji nisu nikada radili i uplaćivali u mirovinski fond, provjerili smo u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Je li Račanova vlada napumpala broj umirovljenih partizana?

Naime, 1. studenog 2001. godine na snagu je stupio Ugovor o socijalnom osiguranju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hrvatska je tako ponovno uspostavila isplatu mirovina korisnicima mirovina kojima je zbog obustave platnog prometa za vrijeme rata obustavljena isplata mirovine, koji su imali prebivalište ili boravište u BiH, a kojima je isplatu mirovine na osnovi Uredbe za vrijeme rata preuzela BiH. Većina tih korisnika bili su borci NOR-a tako da je 2001. godine evidentirano 6000 više korisnika mirovine boraca NOR-a.

Jesu li partizani zaradili svoje mirovine?

Prema podacima HZMO-a, ovih je mirovina u prosincu 2016. godine bilo 15.726; od toga ih se 2.927 isplaćivalo muškarcima, a 12.799 ženama. „Mirovine su ostvarene s prosječnim mirovinskim stažem od 28 godina, 11 mjeseci i 18 dana i prosječno mjesečno iznose 2.660,74 kn“, odgovoreno nam je iz Zavoda. (U najnovijem statističkom biltenu zavoda stoji da je tih mirovina sa zadnjim danom lipnja 2017. bilo čak i manje – ukupno 14.439.)

Daljnja raščlamba gornjeg prosjeka izgleda ovako: borci NOR-a ostvarili su starosnu mirovinu s prosječno navršenih 30 godina 3 mjeseca i 20 dana mirovinskog staža, invalidsku mirovinu s prosječno navršenih 22 godine 6 mjeseci i 19 dana mirovinskog staža, a obiteljsku mirovinu s prosječno navršenih 29 godina i 7 dana mirovinskog staža.

Facebook objava Brune Esih

Koliko je partizana u mirovini?

U starosnoj mirovini je 3.155 korisnika, u invalidskoj 785, a obiteljsku mirovinu prima 11.786 korisnika. Udovica pokojnih partizana među njima je 11.224. Iz toga se može izračunati da udio obiteljskih mirovina u mirovinama boraca NOR-a iznosi visokih 74,95%. Zdrav razum nam govori da će tako vjerojatno, jednog dana, biti i s braniteljskim mirovinama.

Jesu li partizanske udovice paraziti?

Mogu li se partizanske obiteljske mirovine ukinuti, kako tvrde iz radikalno desnog političkog tabora, i što bi se dogodilo s njihovim korisnicima? Iz gore iznesenih podataka vidljivo je da su korisnici obiteljskih mirovina u prosjeku radili gotovo 30 godina pa bi i bez partizanskih mirovina imali pravo na, vjerojatno, nešto manju mirovinu. Dakako, postavlja se pitanje mogu li se onda ukinuti i obiteljske mirovine iz nekih drugih kategorija. Tko bi određivao čija supruga ima pravo naslijediti mirovinu, a čija ne? I kakve bi to onda pravne i socijalne posljedice donijelo? Na tom tragu možemo pitati i smatra li zastupnica Esih da su udovice korisnice nepartizanskih obiteljskih mirovina paraziti na proračunu, pogotovo ako znamo da u nekim europskim zemljama, na koje se možemo ugledati, supruge nakon suprugove smrti primaju svoju i veći dio pokojnikove imovine.

„Člankom 175. Zakona o mirovinskom osiguranju zajamčena su prava stečena prema ranijim propisima, a Zakonom o općem upravnom postupku, kao jedno od osnovnih načela, propisano je načelo zaštite stečenih prava stranaka (čl. 13.), prema kojem se pravomoćna odluka kojom je stranka stekla određeno pravo odnosno kojom su stranci određene neke obveze može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom. Stoga ukidanje stečenih mirovina nije moguće niti bi ukidanjem tih mirovina bio postignut znatniji financijski efekt“, poručuju iz Zavoda.

A što je s pričama da partizansku mirovinu prima osoba rođena 2001. godine?

Teoretski, to je moguće, baš kao što je moguće da rođeni tog godišta primaju mirovine djedova koji nisu bili u partizanima. „Između ostalog, pravo na obiteljsku mirovinu ima unučad koju je korisnik mirovine uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti i djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti“, kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. „Stoga korisnik obiteljske ‘partizanske mirovine’ može biti rođen 2001. godine ako je bez oba roditelja ili ako ima jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti te pod uvjetom da se nalazio na redovitom školovanju ili je riječ o djetetu kojem je utvrđena opća nesposobnost za samostalni život i rad.“ S obzirom na složenost navedenih uvjeta i gore iznesene brojeve, jasno da se radi o izuzecima, a ne pravilu kako se to želi prezentirati javnost.

Mogu li i “nepartizanski unuci” isto tako dobiti obiteljsku mirovinu?

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (čl. 22.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to: udovica, odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena, pastorčad koju je osiguranik uzdržavao, unučad koju je osiguranik uzdržavao – ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad,  roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao, djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad.

Jesu li partizanske mirovine jedine „ratne“ mirovine iz Drugog svjetskog rata?

Prema statistikama HZMO-a  pronalazimo i pripadnike takozvane Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine. Njih je 30 lipnja 2017. godine bilo 6.365 s prosječnom mirovinom od 2.289 kuna. Naime, 1993. godine su pripadnici vojski kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH) proglašeni Hrvatskom domovinskom vojskom. U to spada domobranstvo NDH i režimska Ustaška vojnica te Oružnica NDH – bivši žandari.

Imamo li sve više partizanskih mirovina? Kloniraju li se one?

Iako se odgovor sam po sebi nameće, bilo da govorimo o starosnim mirovinama boraca NOR-a ili ‘partizanskim obiteljskim mirovinama’, pogledajmo još jednom brojke. Jer svaka ovakva rasprava, bez brojki i pravilno interpretiranih podataka, otvara prostor političkim manipulacijama.

Foto: Mojevrijeme.hr

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.