Hoće li i njemački umirovljenici kopati po kontejnerima?

U Njemačkoj živi 21 milijuna umirovljenika. Oko 16 posto je financijski ugroženo, a takvih je svake godine sve više. Političke stranke se sada uoči izbora natječu raznim konceptima za njemačke seniore, piše Deutsche Welle.

Siromaštvo u starosti je u Njemačkoj još uvijek marginalan problem. Trenutno u ovoj zemlji živi oko 21 milijun umirovljenika, a oko dva posto građana starijih od 65 godina podnijelo je zahtjeve za novčanu pomoć države. Međutim, prema najnovijoj studiji zaklade Bertelsmann, između 2031. i 2035. godine će svaki peti novopečeni umirovljenik biti financijski ugrožen. Tako će se rizik od siromaštva u grupi starijih od 67 godina – to će tada biti starosna granica za odlazak u mirovinu –povećati sa sadašnjih 16 na 20 posto.

Umirovljenici trenutno važe kao „financijski ugroženi” kada imaju mjesečni neto-prihod manji od 958 eura. Posebno su pogođeni građani koji zbog narušenog zdravlja djelimice ili uopće nisu mogli raditi ili su kao samostalni poduzetnici imali neredovite prihode. I ljudi sa skraćenim radnim vremenom, s malom zaradom ili oni koji su godinama bili nezaposleni nalaze se u istoj opasnosti.

Prema navodima Njemačke vlade, oko 47 posto zaposlenih s mjesečnim plaćama manjim od 1.500 eura ne uplaćuje nikakav dodatni doprinos za svoju mirovinu. Njegovateljica u jednom katoličkom staračkom domu Helga K. (59) ne može uplaćivati nikakav doprinos te vrste. Njezina mjesečna bruto plaća iznosi 1.400 eura. Ona ima dvoje djece i mora dvaput okrenuti svaki cent. „Kako da uopće uštedim nešto?” pita. Nakon što su njene kćerke napustile roditeljski dom, ona se preselila u manji stan. Sada za svojih 50 kvadratnih metara na periferiji Kölna plaća 530 eura, u što nisu uračunati troškovi za struju i vodu.

Helga, majka dvije kćerke, doprinos za mirovinsko osiguranje je plaćala 36 godina. Poslije rođenja jedne kćerke s tjelesnim nedostatkom morala je odustati od punog radnog vremena. Njena posljednja bruto-plaća je iznosila nešto manje od 1.400 eura. Kada su njene kćerke porasle, ona je htjela povećati broj svojih radnih sati, ali njen (crkveni) poslodavac to nije htio. U nemogućnosti da pronađe bolje plaćen posao, Helga će svoj 63. rođendan dočekati uz mirovinu od 860 eura.

Ova njegovateljica je sada u dilemi. Pravo na dopunsku socijalnu pomoć imaju svi umirovljenici koji imaju primanja manja od 823 eura mjesečno. Sa svojih 860 eura, ona nema pravo. Postoji mogućnost da gradu podnese zahtjev za financijsku pomoć za stanarinu i struju, ali ona se stidi. „Čitav život sam radila i starala se o djeci”, kaže, „dok zbog toga nisam oboljela – i sada sam još ovisna o pomoći države.” Cijeli tekst pročitajte na stranicma DW-a.