Vijesti

Hrelja: Nacionalne mirovine su dobar predizborni balon

HDZ-ov Josip Borić uzvratio je kako stječe dojam da se u sabornici često pokušava iskriviti ono što Vlada radi po pitanju umirovljenika. ‘Mi smo ozbiljni i želimo prema fiskalnim mogućnostima pomoći toj populaciji’, rekao je Borić nakon stanke.

Objavljeno

|

HSU-ov saborski zastupnik Silvano Hrelja poručio je u četvrtak kako podržava ideju o uvođenju nacionalne mirovine za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža ili nisu radili, no i dodao kako mu ta sada aktualizirana priča sliči na “dobar predizborni balon”, dok mu je HDZ-ov Josip Borić uzvratio da pokušava iskriviti ono što Vlada čini za umirovljenike, javlja Hina.

“Ideju podržavam, no neodgovorno je ispucavati to pred izbore i baratati cifrom od 1.045 kuna bez kriterija i bez nacrta posebnog zakona koji bi to regulirao. Sve to lijepo zvuči, ali ispravljanjem jedne nepravde možemo uvesti nove nepravde u mirovinski sustav”, rekao je Hrelja nakon stanke koju je po toj temi zatražio u Saboru. Zapitao se i ima li zakonodavac na umu da će sve one mirovine koje danas za 15 godina staža iznose 900 kuna porasti na 1.045 kuna.

Gordo, kaže, zvuči izjava demografa Stjepana Šterca da država ljudima koji ne žive u Hrvatskoj daje 750 milijuna kuna. “Treba znati da su to individualna prava koja počivaju na uplatama doprinosa i da su ti ljudi koji danas žive u Srbiji, Makedoniji, Bosni, Njemačkoj… u jednom razdoblju života ovdje radili. Ne možemo se igrati s takvim izjavama, jer postoje međudržavni socijalni sporazumi”, poručio je Hrelja.

Borić (HDZ): Ozbiljni smo i želimo pomoći umirovljeničkoj populaciji

HDZ-ov Josip Borić uzvratio je kako stječe dojam da se u sabornici često pokušava iskriviti ono što Vlada radi po pitanju umirovljenika. “Mi smo ozbiljni i želimo prema fiskalnim mogućnostima pomoći toj populaciji”, rekao je Borić nakon stanke.

Nacionalna mirovina je, podsjetio je, dio Vladinog programa i bit će namijenjena starijima od 65 godina koji nemaju dovoljno staža ili nisu bili u radnom procesu. “Do kraja 2018. treba donijeti strategiju, a 2019. analizirati obuhvat korisnika s obzirom da se govori o 100 tisuća ljudi, kako bi do 2020. donijeli zakonodavni okvir. Što se tiče cenzusa, vodit ćemo računa koliko od tih 100 tisuća ima vlasništvo”, pojasnio je Borić.

Exit mobile version