Obistine li se Vladine projekcije napravljene za potrebe izrade proračuna za 2017. o tome da će broj umirovljenika u ovoj godini narasti za oko 5000 te da će to povećati trošak za mirovine za stotinjak milijuna kuna, znači da će Hrvatska do kraja 2017. imati gotovo 1,240.000 umirovljenika, piše Glas Slavonije.
To je 28,7 posto stanovništva, što znači da bi u mirovini do kraja godine bila gotovo trećina populacije. Prema podacima HZMO-a, u ovom je trenutku 1,440.188 osiguranika mirovinskog osiguranja (radnika), a korisnika mirovina 1,233.375, pa je omjer zaposlenih i umirovljenih (1:1,17) i dalje vrlo tijesan te izaziva nelagodu pri pogledu na budućnost mirovinskog sustava i zemlje uopće.
„Nema previše umirovljenika, nego je premalo zaposlenih“, komentira nepovoljna kretanja predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović i nastavlja: „Stvara se atmosfera, fama, kao da su nam umirovljenici krivi što je omjer loš, što su ‘šavovi’ sustava prenapregnuti, a riječ je o populaciji koja je pošteno odradila svoj radni vijek i zaradila mirovinu, punila mirovinske fondove, predavši tu zadaću novim generacijama, a sada je zbog napregnutih šavova sustava kriva što je živa.“
„Društvo će se morati dogovoriti kakav će biti naš mirovinski sustav. Smanjivat će se udio državnog sustava, državnih fondova, a jačati vlastita štednja. Već sada imamo smanjen priljev, opadajuću reprodukciju radnog kontingenta – više ljudi izlazi iz radne dobi nego što ulazi na tržište rada, i onda se javljaju manjkovi. Sustav međugeneracijske solidarnosti je na izdisaju, s tim se suočavaju svi niskonatalitetni. Najčešći je odgovor države podizanje gornje granice odlaska u mirovinu, duže ćemo morati raditi, do 67. godine. Mogu se sindikati buniti koliko hoće, no drugog rješenja nema. Ili ipak ima – smanjenje mirovina“, kaže demograf Dražen Živić.
