Zdravstveni i mirovinski sustav kakve poznajemo izdržati mogu još otprilike pet godina, nakon čega postaju vrlo neizvjesni, upitni, jer Hrvatska ima sve manje mladih koji će moći »proizvoditi« mirovine, i osigurati zdravstvenu skrb za sve više staraca – upozorava u razgovoru za Novi list demograf Stjepan Šterc, docent s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
“Razlika između ulaska stanovništva u radni kontingent i izlazak iz njega, nadalje, iznosi oko 10.000 ljudi, što znači da deset tisuća više izlazi iz radnog kontingenta nego što ih ulazi, a to je potencijal radne snage, potreban za budućnost Hrvatske. Još će sljedećih petnaest godina iz radnog kontingenta u umirovljenički ulaziti oko 10.000 stanovnika više. Pritom, sad u umirovljenički kontingent ulaze generacije kojih je godišnje rođeno više od 50 tisuća, dok će za petnaestak godina umirovljenici postajati generacije koje su brojile manje od 50 tisuća novorođenih”, zabrinut je demograf.
Udio stanovništva iznad 65 godina će, kaže, za deset godina biti dvostruko veći nego udio mladog stanovništva, do 19 godina starosti. “Kad sve to zbrojite, procjene kažu da zdravstveni i mirovinski sustav može izdržati još pet godina, teško i nakon toga. Dodatan je problem to što naš zdravstveni sustav ima 150 tisuća osiguranika više nego što Hrvatska ima stanovništva. To znači da i nestalno stanovništvo ima ulaz u zdravstveni sustav – ljudi koji žive, moguće, vani, a kod nas koriste zdravstvene usluge jer su besplatne”, navodi Šterc.
Već 25 godina, kako kaže, poziva na stvaranje “registra stanovništva”, kojim bi se usporedilo koliko je ljudi u mirovinskom, a koliko u zdravstvenom sustavu, odnosno koji bi bio temeljna baza za sva planiranja, pa tako i sljedeće popise stanovništa. Koliko nam je takva revizija potrebna, kaže Šterc, govori i podatak o tome da oba zavoda – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski mirovinski zavod – registriraju umirovljenike, no njih je u HZMO-u oko 155.000 više nego u HZZO-u.
