Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pozvali su premijera Andreja Plenkovića da razmotri njihove zahtjeve za povećanjem neoporezivog dijela mirovine u istom iznosu u kojem Vlada namjerava povećati neoporezivi dio plaće, javlja Hina.
“Obraćamo Vam se potaknuti najavama Vlade o poreznoj reformi čiji je cilj podizanje neoporezivog iznosa plaće kako bi se potaknula potrošnja građana i brži razvoj gospodarstva. U tom smislu, pozivamo Vas da razmotrite zahtjev Hrvatske stranke umirovljenika za povećanjem neoporezivog dijela mirovine u istom iznosu u kojem Vlada namjerava povećati neoporezivi dio plaće”, navodi predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
Podsjeća kako dosadašnja praksa poreznih reformi pokazuje da se istovremeno povećavao neoporezivi dio plaće i mirovine, dok se u ovom slučaju povećanje, prema najavama objavljenim u medijima, ograničava samo na plaće građana.
Umirovljenici su najbolje platiše i uzdržavaju obitelji
Hrelja u pismu naglašava i činjenicu da umirovljenici u Hrvatskoj najredovitije plaćaju sve financijske obveze, ali i da su njihove mirovine svojevrsni financijski amortizer u sve brojnijim obiteljima čiji su mlađi članovi ostali bez posla tijekom dugotrajne gospodarske krize.
Smatra i da bi se smanjenjem porezne presije povećala potrošnja umirovljenika te bi se kompenziralo povećanje troškova života umirovljenika koji se ne vide u službenoj statistici jer se ti izračuni rade na temelju pretpostavljenih troškova četveročlane obitelji.
“Smatramo da na životni standard umirovljenika presudno utječu troškovi hrane, lijekova, stanovanja, prijevoza i higijenskih potrepština što su troškovi koje umirovljenici sve teže podmiruju. Isto tako, ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da bi smanjenje porezne presije na plaće radnika, koju srdačno pozdravljamo, moglo imati za posljedicu otvaranje pitanja diskriminacije osoba treće životne dobi što nikako nije u duhu solidarnosti i pravičnosti koje su odlike svake socijalno osjetljive Vlade”, poručuje Hrelja.
Podsjećajući kako se nakon posljednjeg povećanja neoporezivog dijela mirovine prije dvije godine ukupna novčana masa za isplatu mirovina povećala 10,3 milijuna kuna mjesečno, navodi i da je ovaj zahtjev HSU-a ispostavljen nakon konzultacija s predstavnicima najutjecajnijih umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj.
Zaboravili na starije osobe?
I MUH i SUH, koji zastupaju oko 300 tisuća umirovljenika, u otvorenom pismu premijeru Plenkoviću upozoravaju kako ni u jednom javnom nastupu vezanom uz najavljenu poreznu reformu nisu spomenute starije osobe iako one čine 24 posto stanovništva (stariji od 60 godina), niti su pozvani na dijalog. Također, izražavaju zabrinutost da će Vlada starije osobe preskočiti u reformama.
MUH i SUH, kao i HSU, podsjećaju da se svih godina povećanjem neoporezivog dijela plaće proporcionalno povećavao i neoporezivi dio mirovine, koji sada iznosi 3800 kuna. “To znači da očekujemo povećanje od 44 posto (na 5500 kuna) te podsjećamo kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine prouzročio ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom dotaklo tek manji dio umirovljenika”, poručuju ta dva sindikata.
Ukinite zdravstveni doprinos iz mirovina
U deset točaka svojih zahtjeva MUH i SUH uz ostalo traže ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa (od 1 i 3 posto), jer velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u nekoliko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. Također, predlažemo da se vrati stopa od 20 posto za prvi mirovinski stup, jer je njezino smanjivanje na 15 posto 2002. godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom proračunu (te generiralo prekomjerni deficit) , a da se stopu doprinosa u drugi stup učini izbornom i dobrovoljnom, kao u većini europskih zemalja koje drugi stup uopće imaju.
MUH i SUH opasnim drže i uvođenje bilo kojeg oblika poreza na nekretnine u vrijeme kad je većina “malih vlasnika“ nekretnina iz skupine osiromašenih starica i staraca, koji su ih stekli otkupom stanarskih prava, nasljeđivanjem i na druge načine, te bi, upozoravaju, terećenjem porezom mogli biti izloženi gubitku jedinog doma.
