I prethodna koalicijska vlada najavljivala je da će se u punu mirovinu ići sa 67 godina, ali je rok za to prolongirala na 2038. godinu. Žene su se po tom planu do 2030. godine trebale izjednačiti s muškarcima u odlasku u mirovinu u dobi od 65 godina, da bi i one 2038. išle u mirovinu sa 67 godina, analizira Faktograf.hr. Pomicanje roka za čak 10 godina unaprijed, odnosno davanje roka od samo tri godine da bi se od početka primjene došlo do punog rezultata, teško može dovesti do zaključka kako je “ostavljeno vrijeme za prilagodbu”.
Usklađivanje s ostalima
Kao prvi razlog za odlazak u mirovinu sa 67 godina, ministrica je navela to što “već 11 zemalja EU ima to ugrađeno u svoj sustav”. Od svih članica Europske unije, odredbu o odlasku u mirovinu sa 67 godina starosti jednako za muškarce i žene provodi zasad samo Grčka, zemlja koja je na mirovinske reforme bila prisiljena po diktatu Europske komisije i u kojoj će se od 2021. vrijeme umirovljenja i dodatno produžavati (ovisno o produljenju životne dobi stanovništva).
Od preostalih članica, produženje roka za umirovljenje na 67 godina, uz Hrvatsku, planira još 10 zemalja, dok većina članica EU još radi na produženju roka na 65 godina, odnosno ujednačavanju umirovljenja žena s dobi u kojoj u mirovinu idu muškarci. Od spomenutih 10, ako prođe prijedlog nove Vlade, polovica će to provesti ranije od Hrvatske (Danska i Italija 2022,. Francuska 2023., Nizozemska 2024. i Španjolska 2027,). Velika Britanija bi isto kada i mi, 2028., trebala doseći umirovljenje sa 67, da bi do 2046. postigla željeno umirovljenje sa 68 godina. Irska pak do te 2028. planira umirovljenje sa 68 godina.
Produljenje radnog vijeka, ali uz duže razdoblje prilagodbe, najavljuju još i Belgija (do 2030.), Češka (koja će 67 godina doseći 2041,, a poslije toga će taj rok produžavati ovisno o očekivanoj životnoj dobi), Njemačka (2031) i Poljska (muškarci će u mirovinu sa 67 već 2020., ali žene tek od 2040,).
Prije Njemačke
Zemlje koje idu u reformu kao razlog produljenja radnog vijeka navode starenje stanovništva i produljenje životne dobi. Međutim, u nekim zemljama, poput Grčke i Španjolske, mirovinska reforma stigla je u paketu s mjerama štednje.
Gostujući na HRT-u ministrica Šikić rekla je kako ne vidi problem u tome da se za radno mjesto istovremeno bore djed i unuk, ignorirajući namjeru voditeljice da ukaže na problematično tržište rada u Hrvatskoj, od koje veću nezaposlenost u Europskoj uniji imaju samo Grčka i Španjolska. Prema podacima Eurostata u Grčkoj je stopa nezaposlenosti 24 posto, u Španjolskoj 20, a u Hrvatskoj 15 posto. Zemlje koje imaju najmanju stopu nezaposlenosti u EU – Njemačka (4,3 %) i Češka (4,5 %) radni vijek će na 67 godina produžiti kasnije od Hrvatske.
