Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u Dnevniku Nove TV, gdje je komentirao upozorenje Europske komisije i novi proračun. Plaće i mirovine neće se dirati, no rezat će se socijalne naknade. Kriterij će biti imovinski cenzus.
“Upravo to. To je na neki način i zadaća i odgovornost koju je i nova ministrica preuzela. Ali ja bih rekao i širi spektar Vlade. Imovinski cenzus je efikasnija, racionalnija i pravednija raspodjela”, rekao je ministar financija te odgovorio kako će to izgledati u praksi. “To će izgledati tako da ćemo uzimati u obzir, kod nekih socijalnih i drugih stimulansa i naknada, sve ono što određena osoba ili obitelj posjeduje. Dakle, ne samo dohodovni cenzus, da se gleda samo dohodak ili bez cenzusa, nego će se uzimati u obzir posjeduje li netko nekretnine, dionice i slično.”
“Što se tiče branitelja mogu reći da će njihov proračun biti održiv, bit će na istoj razini kao što je bio prošle godine”, rekao je Marić, no budući da Europska komisija to traži i da je dala određene preporuke, o njima će se također razgovarati. “Neke od tim mjera će već u drugom tromjesečju biti u saborskoj proceduri, a primjenu očekujemo u drugoj polovici godine”, rekao je Marić.
Uvodi se imovinski cenzus za sve, za branitelje i socijalu bit će 560 milijuna kuna manje
Iako detalji o Vladinom planu nisu poznati, Jutarnji list doznaje da će se imovinski cenzus primjenjivati na sve naknade (doplaci, invalidnine, rodiljne naknade, braniteljske povlastice, aktivne mjere zapošljavanja…). Hrvatska za naknade građana izdvaja oko 19 milijardi kuna godišnje, a velika većina tih naknada (poput rodiljnih naknada ili braniteljskih mirovina koje se temelje na ratnom stažu) ne ovisi ni o kakvom cenzusu. Jedina naknada koja ima propisan jasni imovinski cenzus jest socijalna pomoć. Ona iznosi 800 kuna mjesečno za radno sposobnog samca, a da bi je osoba dobila, ne smije posjedovati ništa osim stana u kojem živi, ne smije imati ušteđevinu ni bilo kakvu zaradu.
Marić predstavio proračun: Najniži deficit planiran od 2008. godine
Ukupni rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Na rashodnoj strani Vlada se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada, kazao je Marić.
Na materijalnim rashodima planiraju se uštede od 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna kuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna te na nabavi nefinancijske imovine 280 milijuna kuna, od čega se dobar dio odnosi na Ministarstvo obrane.
Kod naknada građanima i kućanstvima zahvatit će se među ostalim u socijalne naknade povezane uz dohodovne cenzuse, uz djelomično preusmjeravanje prema europskim fondovima. Pri tome proračun za branitelje iz općih izvora neće biti smanjen. Kod subvencija, očekuju se zahvati u sektoru prometa, dok u poljoprivredi ne bi trebalo biti većih izmjena, prenosi HRT.
