Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj preko 19,5 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva. Time se je Hrvatska uz Bugarsku, Grčku, Litvu, Rumunjsku i Španjolsku pozicionirala na vrh ove nesretne ljestvice među zemljama Europske unije. Istovremeno starije generacije hrvatskih građana vrijede za umjetnike u preživljavanju pa nam se stranci nerijetko čude kako s malim prihodima uspijevamo ostvariti naizgled zadovoljavajući standard. Slična je situacija i u susjednim zemljama proisteklim iz bivše države, izuzev Slovenije.
Zbog toga je portal MojeVrijeme.hr proveo je još jedno istraživanje s kojim smo htjeli usporediti standard hrvatskih građana starijih generacija s njihovim poimanjem vlastitog socijalnog statusa. Istraživanje je provedeno na 620 građana RH starijih od 46 godina, većinom žena (87%), budući da su tek rijetki muškarci bili spremni anonimno (putem internetske ankete) govoriti o svojem socijalnom statusu i primanjima.
45% ispitanih su u radnom odnosu, u mirovini ih je 34% posto, bez prihoda je 12% osoba koje su sudjelovale u ispitivanju, dok je korisnika obiteljskih mirovina bilo tek 2%. Prema ukupnim mjesečnim prihodima vode oni s 2001-3000 kuna i to sa 26%. Dok ih gotovo jednak udio (24%) prima više od 5001 kune mjesečno. S 500 kuna ili manje se „provlači“ čak 12% ispitanika.
Čak 84% ispitanika je reklo kako živi u vlastitom ili obiteljskom stanu, 65% ih ima vlastiti ili obiteljski automobil, a 16% ih se bavilo s iznajmljivanjem vlastitih ili obiteljskih nekretnina. Vikendice posjeduje 14% ispitanih.
Štede na odjeći i obući, hranu kupuju na sniženjima
49% ispitanih mjesečno troši manje od 100 kuna na odjeću i obuću, dok od 100 do 400 kuna na te potrebe troši 42% ispitanih. Kada je riječ o obući, samo jedan par obuće je ove godine kupilo 36%, dva do tri para 31%, četiri do šest pari samo 5% ispitanih, a velikih 28% sudionika u anketi ove godine nije kupilo niti jedan par obuće.
Odjeću i obuću ispitanci kupuju u trgovinama (32%) te na tržnicama (14%), dok ih većina od 54% kombinira kupovine na tržnicama, buticima s robom i trgovinama. Privlačna su im i akcijska sniženja hrane pa tako 47% ispitanih ponekad kupuje takvu hranu. Isti udio (47%) kupuje hranu isključivo ili kad god to može na sniženjima.
Većina ne uzgaja hranu za svoje potrebe
Posebno je zanimljiv podatak da usprkos teškoj situaciji visokih 60% ispitanih ne uzgaja nikakvu hranu, 28% ih uzgaja povrće, a 11% ih uzgaja povrće i drži domaće životinje. Najveći dio naših ispitanika (35%) meso na tanjuru vidi 2-3 puta tjedno, dok ih 23% svakodnevno jede meso. Gotovo svaki peti (19%) meso jede jednom tjedno, a isto toliko (19%) jede meso 4-6 puta tjedno. Da su vegetarijanci reklo je 3% ispitanih.
Kultura i čitanje nisu prioritet
Kada je riječ o kulturnim potrebama, čak 56% ispitanih nije u posljednjih godinu dana bilo u kinu, kazalištu ili na koncertu, dok ih zabrinjavajućih 53% u istom razdoblju nije kupilo niti jednu knjigu. Kulture se je, čini se, puno lakše odreći od cigareta. 37% ispitanih je reklo da puši dok ih 9% kaže da to čini tek povremeno. Tako smo izračunali da čak 62% pušača nije posjetilo kino, kazalište ili koncert u zadnjih godinu dana, a 57% ih nije kupilo knjigu.
Rekli su…
Sada bolje živim, bolje se hranim, lakše mi je doći do telefona i interneta. Samo sam nekako osamljen, iako imam i auto pa odem sa suprugom u toplice jer ne volim more. Na moru bi volio biti do 5 dana a onda mi je dosadno. Uopće lakše se sada živi, samo su ljudi lijeni i neće da rade ništa, čak ni ono što bi mogli.
Živim skromno. Nemam neke velike prohtjeve pa se snalazim sa siromaštvom.
Čovjek radni cijeli radni vijek da bi na koncu dobio nikakvu mirovinu od koje u pravilu ne može živjeti kao svi drugi umirovljenici u drugim europskim državama. Definitivno, mirovine su premale i nisu dovoljne za normalnu egzistenciju.
Opljačkali su nas oni kojima smo dali povjerenje. Jedina mi je želja u životu da ti lopovi koji su nas doveli na rub provalije za to pred narodom odgovaraju!
Svako jutro kad se probudimo trebamo se pitati što smo mi radno sposobni to jučer dali društvu da bi mogli nešto tražiti od tog društva.
Jako me ljuti kukanje ljudi. Oni koji žive preko svojih mogućnosti su nezadovoljnici. Oni koji cijeli svoj život žive i troše onoliko koliko imaju su sretni.
Uz sve katastrofe svijeta – nek ostane ovako da se gura. Ne tražim previše od života jer imam 50+.
Četiri člana obitelji. Dvoje nas je dobilo otkaz u 56 godini života. Dvoje punoljetne djece radi povremeno. Snalazimo se na razne načine. Čistimo apartmane na moru, sviramo na ulici.
foto: BigStock
Ne idu frizeru, štede na kozmetici…
Najveći dio od 38% anketiranih, zbog financijskih razloga, neće ići na more, 11% će ljetovati u vlastitoj nekretnini. Nešto više (12%) će ih ljetovati na moru, iako nemaju nekretninu na obali. Sretnih 28% već živi na Jadranu.
Usprkos svemu, 35% ispitanih tvrdi da financijski pomaže svojoj djeci, dok djeca pomažu njima u 15% slučajeva. U 43% posto slučajeva novčanici se „ne miješaju“, dok ih 7% nema djecu.
Gotovo da su svi sudionici ovog istraživanja rekli kako na nečemu štede; samo 3% posto ih živi u izobilju i štednja im nije potrebna. Na izlascima štedi čak 78% naših ispitanika, a padajućim redom idu odjeća i obuća (75%), putovanja i izleti (74), frizerske usluge (66%), kozmetika (58%), energenti (57%), telefoniranje (51%), kućanski aparati i oprema za dom (50%), hrana (38%), lijekovi (19%) i sredstva za higijenu (18%).
Ne vjeruju u bolje sutra
Samo 2% ispitanih priznaje da su redoviti korisnici usluga humanitarnih organizacija, a 4% tek povremeno ulazi u tu kategoriju. 7% ispitanica i ispitanika kažu da bi koristili te usluge, ali ih je sram.
Govoreći o svom ekonomskom statusu naši ispitanici su se svrstali u dvoje skupine; 59% ih kaže da pripadaju srednjem sloju, dok preostalih 41% misli da su siromasi. Ipak, 62% onih koji za sebe kažu da su siromašni žive u vlastitom ili obiteljskom stanu ili kući, a 57% ih ima vlastiti ili obiteljski automobil. Upravo među tima koji su deklarirali siromaštvo je čak 43% onih koji posjeduju i stan i automobil.
Posebno brine da 66% posto anketiranih strahuje od urušavanja mirovinskog sustava, dok za mirovine ne brine samo njih 12%.
Uz ove brojke teško je očekivati i optimistične zaključke pa tako samo 13% anketiranih vjeruje u bolje sutra, 61% posto ih misli da bolja vremena neće doći, a onih koji ne znaju što budućnost nosi je 26%.
Predstavljeni podaci su rezultat istraživanja
“Koliko imamo i kako živimo?” kojega je u srpnju 2015. godine proveo portal
MojeVrijeme.hr. U istraživanju je anonimno sudjelovalo više od 700 ljudi, a obrađeni su podaci svih osoba starijih od 46 godina,
njih 620. Molimo da prilikom korištenja ovih podataka navedete izvor kao i link na ovu stranicu.
