Što nam je priroda poručila s menopauzom? Gotovo je s rađanjem, sada je vrijeme da svojoj kćeri pomognete odgojiti djecu. Upravo tako – kćeri. Čini se da je to evolucijska svrha menopauze, kraja plodnog razdoblja u životu svake žene.
Baka – nova biološka uloga
Dok muškarci mogu stvarati novi život do kraja života, žene imaju dodatnu ulogu – one ga stvaraju, a potom i održavaju. Naime, kada životinje dođu do kraja plodnog razdoblja, znak je to da je i sam život došao svojem kraju. Za žene to znači da počinju novi život.
Prema nekim teorijama, žene su dobile tek par desetljeća plodnosti kako bi se mogle pošteno pobrinuti za djecu. Zaista, i danas kada čujemo da je neka gospođa rodila u sedmom desetljeću života, najčešće postavljamo pitanje – tko će se brinuti o djetetu? Ali novije teorije potkrijepljene istraživanjima kažu kako žene odriješene brige o vlastitom potomstvu, mogu pomagati u odgoju unučadi, pomoći njihovom preživljavanju, što u konačnici znači da će svoje gene prenijeti ne samo jednu generaciju unaprijed, već dvije.
Ali, nisu sve bake jednake
Da bi to dokazala Daryl Shanley sa Sveučilišta Newcastle u Engleskoj je analizirala demografske podatke 5500 osoba iz dvaju sela u Gambiji. Istraživanje je objavljeno u stručnoj publikaciji Proceedings of the Royal Society B. i kaže da su djeca bolje preživljavala kada se je o njima brinula i baka po majčinoj strani. Intrigantno, utvrđeno je kako je smrtnost djece o kojoj se brine baka po očevoj strani znatno veća.
Te su brojke nedvosmisleno pokazale da je menopauza korisna za društvo, prvenstveno kroz brigu o unučadi, jer ljudska mladunčad trebaju nevjerojatnu količinu brige kroz dug vremenski period. No, zašto to bolje rade bake po majčinoj liniji?
Evolucijski programirana “sebičnost”
Tajna se, utvrdili su znanstvenici, krije u X kromosomu. Dokazalo je to istraživanje Leslie Knapp s Sveučilišta Cambridge. Naime, ona je sa svojim suradnicima istražila povijesne podatke iz sedam država, uključujući Englesku, Japan i Etiopiju – od 17. stoljeća do danas. Znanstvenici su sasvim pouzdano otkrili da su u svih sedam zemalja, muškarci umirali ranije – ako su odgajani uz bake po ocu a ne uz bake po majci. Isto, objavljeno je u publikaciji New Scientist, nije važilo za djevojčice. I upravo je tu ključan X kromosom.
Rječnikom brojki, baka po majčinoj strani ima 25% povezanost kroz kromosom X s unukama i unucima i jednaki su izgledi da će im prenijeti svoje gene smještene u tom kromosomu. S druge strane, kada se radi o baki s očeve strane i unukama, ta je povezanost čak 50%. No kada je riječ o baki s očeve strane i unuku, povezanost je ravna nuli. I upravo zbog toga „sebične bake“, manje ulažu u sinovljeve sinove koji budućim generacijama ni teoretski ne mogu prenijeti spomenute gene.
Ipak, ne brinite, riječ je o evolucijskom mehanizmu koji danas sve manje vrijedi, budući da je sve manje kućanstava u kojima se o djeci brinu i bake.
Što kaže naše istraživanje?
Čak 15% ispitanica misli da su bolje majke no što su to njihove snahe, 18% ih nije sa sigurnošću moglo odgovoriti na ovo pitanje. 32% svekrva svakodnevno čuvaju unučad, 59% ih to čini ponekad, a visokih 7% snaha svekrvama nikada ne povjeravaju djecu na čuvanje. (Hrvatske svekrve vole snahe, ali žele malo više poštovanja)
