Vijesti
Do 2030. godine mirovine padaju za 30%
Prosječni radni vijek u Hrvatskoj je iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5).
Nakon što je Europska komisija upozorila da Hrvati prerano odlaze u mirovinu, oglasila se Hrvatska gospodarska komora (HGK). Iz nje poručuju da je to upozorenje koje treba staviti u kontekst održivosti mirovinskog sustava, ali i alarmantne demografske slike Hrvatske.
HGK tako tvrdi da je prijevremeno umirovljenje značajno pridonijelo negativnom razvoju odnosa na hrvatskom tržištu rada koje je obilježeno vrlo niskom aktivnošću, gotovo najnižom u usporedbi s ostalim članicama EU. Naime, stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine prema zadnjem podatku iznosi 66,1 posto, a od svih članica EU nešto nižu stopu imaju samo Italija i Rumunjska.
Još je poraznija činjenica da je od radno sposobnog stanovništva u dobi od 50 do 64 godine na tržište rada uključeno tek 52,5 posto osoba, dakle, gotovo tek svaki drugi.
Europska komisija uz to predviđa da će se u Hrvatskoj do 2060. godine smanjiti radno sposobno stanovništvo za 10,4 posto, čime će pasti za oko 10 postotnih bodova u udjelu te dosezati tek 56,5 posto ukupnog stanovništva. Ujedno će udio stanovništva starijeg od 65 godina drastično porasti, s 18,3 posto do 29,6 posto, a onog preko 80 godina s 4,4 posto na 11,1 posto.
Navode kako raširenost prijevremenog umirovljenja u Hrvatskoj pokazuje i kratki radni vijek – prema zadnjim podacima Eurostata prosječni radni vijek u Hrvatskoj je iznosio 31 godinu, najmanje poslije Mađarske i Italije, daleko od Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske (40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5).
Isto tako, prema podacima Europske komisije, u Hrvatskoj je oko 33 posto umirovljenika mlađe od 65 godina, što je svrstava među članice EU s najvećim udjelom mladih umirovljenika. Najmanji udio od 17 posto ima Slovačka.
Iz Komore napominju kako nepovoljna stanja povezana s prijevremenim umirovljenjem pokazuju i podaci HZMO-a, prema kojima je u 2014. godini od ukupno 51,5 tisuća osoba koje su stekle pravo na mirovinu 18 tisuća osoba u mirovinu otišlo pod uvjetima prijevremene mirovine, što je više od trećine (35 posto) te više nego prethodnih godina, kako u udjelu, tako i u apsolutnom izrazu.
Ne čude stoga i prognoze koje je za N1 televiziju iznijela dr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije koja predviđa da će se kroz idućih 15 godina mirovine sniziti za čak 30%. „To će biti velik društveni izazov”, navela je Bađun.