Vijesti
BUZ: Hrvatska nema drugog izbora nego potpisati TTIP
U skladu s svim navedenim i obzirom na prilično loše stanje naše poljoprivrede i industrije, kao i naše relativno niske plaće, mišljenje BUZ-a je da će sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu imati zanemariv efekt po našu ekonomiju.
Blok umirovljenici zajedno javno je odgovorio na poziv sindikata i ponudio sažetak svog stajališta o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) “koji će ostaviti dugoročni efekt na razvoj našeg društva”. Priopćenje BUZ-a prenosimo u cijelosti:
—
“U ovom sažetku našeg stajališta bavimo se samo ekonomskim efektom TTIP-a tako da ćemo u potpunosti ignorirati neke druge iznimno važne činjenice, a jedna od tih koje nisu obuhvaćene ovom analizom je i ona da se hrana ne može prodavati u EU dok proizvođač ne dokaže da je ona sigurna, dočim se u SAD treba dokazati da je hrana štetna kako bi se zabranila njena prodaja što kod nas izaziva iznimnu zabrinutost po pitanju sklapanja ovog sporazuma.
Povećanje plaća
Glavne zagovornike TTIP-a na području Europske unije čini nekoliko ekonomskih instituta zaposlenih od strane same Unije ili pojedinih država da napišu prognoze efekata ovog sporazuma na ekonomije država članica. U svrhu analize mi smo obradili izvještaje Ecorysa i CEPR-a koji ispadnu najvažniji, Ecorysa jer su prvi počeli s radom na ovom projektu odnosno i prije početka samih pregovora, a drugog (CEPR-a ) najčešće spominju zagovornici TTIP-a.
Oba ova zagovornika kao i ostali iz ove skupine spominju pozitivan gospodarski efekt daljnje trgovinske liberalizacije i oba koriste kako bi to dokazali ekonomski model Svjetske banke imena Global Trade Analysis Project (GTAP). Zanimljivo je da se kod svoje analize CEPR djelomično odriče tog modela navodeći da on ne može niti približno točno predvidjeti budućnost jer nema dovoljno podataka. Bez obzira na to obje ova instituta navode pozitivan efekt TTIP-a na ekonomiju Europske unije i SAD s tim da će osim porasta trgovine koji će kompenzirati potencijalni pad poljoprivrede doći do povećanja plaća od 70 kuna po osobi 10 godina nakon što ovaj sporazum zaživi.
Gubitak 600.000 radnih mjesta
U svrhu ove kratke analize kao glavne predstavnike protivnika ovog sporazuma smo uzeli Tufts univerzitet iz SADa i Austrian Foundation for Development Research. Za razliku od zagovornika TTIP-a koji koriste ekonomski model Svjetske banke, protivnici koriste ekonomski model Ujedinjenih naroda. Po njihovom izračunu sklapanje TTIP će dovesti do gubitka 600.000 radnih mjesta u EU kao i pada BDP-a, povećanja državnog manjka i pada plaća radnika nauštrb profita međunarodnih korporacija.
Obje ove skupine često navode kao primjer Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, ali u finalnoj analizi to uopće ne pomaže pošto bez obzira na prvobitna obećanja taj sporazum nije doveo do povećanja broja radnih mjesta u SAD-u dok je u Meksiku otvorio 700.000 radnih mjesta u industriji, ali i zatvorio 3 milijuna radnih mjesta u poljoprivredi. Također se zagovornici i protivnici TTIP-a slažu da će taj sporazum zaustaviti daljnju gospodarsku integraciju EU nauštrb jačanja atlantske suradnje.
Zanemariv efekt po našu ekonomiju
Iako Europska komisija zagovora TTIP, a njen povjerenik za trgovinu Karel De Gucht (2010-2014) je jedan od najvatrenijih zagovornika sporazuma on sam je priznao na kraju svog mandata da ne zna kakav će efekt prouzročiti TTIP na ekonomiju EU.
U skladu s svim navedenim i obzirom na prilično loše stanje naše poljoprivrede i industrije, kao i naše relativno niske plaće, mišljenje BUZ-a je da će sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) imati zanemariv efekt po našu ekonomiju.
Trebamo imati na umu i političke implikacije TTIP-a, a to je da on predstavlja zajedno s Transpacifičkim sporazumom ekonomski savez demokratskih država tako da Hrvatska realno govoreći zapravo i nema druge opcije nego podržati ovaj sporazum,” piše u priopćenju kojeg potpisuje Robert Jurčić iz Odbora za gospodarstvo BUZ-a.