Podrška legalizaciji marihuane značajno je narasla u posljednjih deset godina, iako najstariji Amerikanci još nisu spremni na predaju. Četiri države i Washington D.C. poduzeli su mjere legalizacije marihuane, a ukupno 53 posto Amerikanaca podržava legalizaciju, dok je 44 posto protiv. 2006. godine omjer je bio 32 posto za i 44 posto protiv legalizacije, kako pokazuje istraživanje Pew Research Center. Brojevi su narasli zbog podrške “baby boom” generacije, zatim “generacije X” koja dolazi poslije, te nakon njih “millennialsi” (oni između 18 i 34 godine).
Oko 68 posto “millenialsa”, 52 posto generacije X i 50 posto “baby-boomera” podržava legalizaciju marihuane. Ono što malo koči rezultat su pripadnici “tihe generacije”, koji imaju između 70 i 87 godina i od kojih samo 29 posto podržava legalizaciju. “Poznato je da ova generacija malo konzervativnije gleda na teme poput marihuane, bračnu jednakost i slično, jer su stasali kad je mišljenje o legalizaciji bilo pretežno negativno”, kaže Alec Tyson, istraživač iz centra Pew. “No primjetan je mali pomak u njihovom gledištu jer postaju malo naklonjeniji toj ideji. Ipak su oni odrastali kad je javno mnijenje bilo izričito protiv takvih stvari i okolnosti vezane uz medicinsku ili rekreativnu primjenu, bitno drugačije.”
1997. godine, samo je 8 posto “tihe generacije” podržavalo legalizaciju marihuane, što znači da podrška ipak raste. Jedno prijašnje istraživanje centra Pew, pokazalo je također i da ova generacija konzumiranje marihuane uglavnom ne drži moralno ispravnim. “Znamo da ova generacija ima negativan stav o potencijalnoj opasnosti droge”, kaže Tyson. “Oni će o njoj češće misliti kao o nečem opasnom i štetnom”. No podrška legalizaciji marihuane među “baby-boomerima” je vjerojatno jo-jo efekt. Kad je 1973. centar Pew prvi put ispitivao tu grupu ljudi, podrška legalizaciji bila je 43 posto. 1990. godine pala je za 17 posto, da bi se danas popela na 50 posto. Ovi ljudi su počeli s dosta visokom podrškom, da bi se njihov stav u srednjim godinama promijenio, a sada njihova podrška ponovo raste kao i u ostatku populacije.
“To je dio prirodnog životnog ciklusa”, kaže Tyson. Prošli su put od mladih osoba preko roditelja, pa do odraslih obiteljskih ljudi i to je vrijeme moralo imati utjecaj. Postojala je stroga Reganova administracija i njihov “Rat protiv droge”, a i šezdesete i sedamdesete su bila značajno drugačije od osamdesetih. Politička klima i pojedini javni istupi ljudi sa vlasti, imali su učinka. Čak je i “tiha generacija” bila pod utjecajem šezdesetih s tada 15 posto podrške koja je nakon toga pala, da bi sad opet rasla zajedno s ostalima. Od 2006. se promijenilo to da su “millennialsi” počeli više prihvaćati legalizaciju jer je ta grupa, zajedno s “generacijom X” i “baby-boomerima” jednom već sudjelovala u ispitivanju.
“Nekih 21 posto Amerikanaca koji sada podržavaju legalizaciju marihuane, promijenili su mišljenje”, kaže Tyson. “Dobro je vidjeti razmjere te promjene gledišta, jer ne radi se uvijek samo o smjeni generacija. “Baby-boomeri” su najbolji primjer. Oni sada vide stvari drugačije nego su ih vidjeli ranije u životu.” Tyson dodaje kako je bilo za očekivati da će oni koji su probali marihuanu više podupirati legalizaciju, a tako je i bilo. No također, među onima koji kažu da ju podupiru, njih čak 34 posto kaže da ju nikad nije probalo.
Uspoređujemo li sve generacije, 59 posto “baby-boomera” je reklo da je probalo marihuanu, 47 pripadnika “generacije X” i 52 posto “millennialsa”. Nasuprot njima, samo 19 posto “tihe generacije” uživalo je i opojnom dimu. Skoro četvrtina “millennialsa” (23 posto) rekla je da su koristili drogu u zadnjih godinu dana, što čini i najviši rezultat među generacijama.
Od onih koji se protive legalizaciji, 35 posto ispitanih je rekla da tako oduvijek misle, dok je samo 7 posto promijenilo mišljenje od podržavanja do protivljenja. Od onih koji ne podržavaju marihuanu, naveći broj njih navodi opasnosti od droge kao osnovni razlog. Oni koji podržavaju marihuanu, ističu njezine zdravstvene prednosti koje nadmašuju eventualne opasnosti i koje su manje nego kod cigareta ili alkohola.
