Plijesan je puno veća od plave ili zelene mrlje koju vidite na površini kruha ili prašnjavih točki na odstajalom voću. Ono što vidite golim okom su samo spore, male čestice koje plijesnima daju boju, no ostatak plijesni je teško vidljiv i često se grana duboko pod površinom pokvarene hrane, javlja znanstveni portal Livescience.com.
Baš zbog toga što je na površini samo mali dio plijesni, struganje i izrezivanje vidljivo zaraženih dijelova neće spriječiti da s ostatkom hrane u usta unesete nevidljivi dio gljive.
„Plijesni su najčešće bezopasne, ali neke su opasne“, kaže Nadine Shaw iz američkog Ministarstva poljoprivrede. Razlog je što neke vrste plijesni proizvode mikotoksine, otrovne tvari koje čine štetu ljudskom organizmu, a jedna skupina njih koju zovemo aflatoksini dokazano uzrokuju karcinome kod ljudi.
Mikotoksini se ponajviše nalaze u plijesnima koje prorastaju žitarice i orašaste plodove, ali mogu se pronaći i u soku grožđa, celeru, jabukama i ostalim proizvodima. Najzloglasniji od njih – aflatoksin, najčešče se otkriva u kukuruzu i kikirikiju.
Da biste spriječili plijesni da napadaju vašu hranu, pokrivajte namirnice kako biste ih zaštitili od spora plijesni koje se nalaze u zraku. Hranu skladištite u za to predviđenim posudama na niskim temperaturama. Ostatke hrane potrošite unutar dva ili tri dana.
Čak i kada se radi o zaraženoj stočnoj hrani, ona u konačnici može ugroziti ljude. Prisjetite se samo slučaja iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zbog neispravne stočne hrane obustavljen otkup mlijeka od hrvatskih mljekara, a u kojem je pronađena visoka razina aflatoksina. Dakako, razloga za paniku nema, jer se stočna hrana kontrolira jače no ikad, a i hrana se podvrgava rigoroznim testovima koji su prije 20 godina bili sasma nezamislivi. Ovakva se afera prije nekoliko desetljeća ne bi dogodila, jer ne bi bila ni otkrivena. (MV)
