Hrvatski građani srednje i starije generacije, a još više njihovi vršnjaci iz Bosne i Hercegovine, skloni su romantizirati državu u kojoj su odrasli. I dok prvi žale za izgubljenim vrijednostima socijalističkog sustava, drugi će otvoreno reći da su pravi jugonostalgičari; pogotovo kada se radi o socijalnoj sigurnosti. Velik dio njih ne bi se složio ni s riječima aktualne hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je Josipa Broza Tita otvoreno nazvala diktatorom. Najvjerojatnije, riječ je više o odrazu aktualnog stanja, a manje o realnom sagledavanju prošlosti države koja se je raspala u krvavim ratovima. Pogotovo ako se prisjetimo ‘mjera stabilizacije’, nestašica, zavidnog pogleda prema zapadu i suženog medijskog prostora.
Upravo je to vrlo grub zaključak istraživanja “Je li nam nekad bilo bolje” u kojem je portal MojeVrijeme.hr anonimno ispitao preko 2200 osoba. Između njih smo izdvojili više od 1700 građana Hrvatske (1097) i BiH (617) starijih od 45 godina, a njihove smo stavove o životu u SFRJ uobličili u ovaj izvještaj sa zasebnim podacima za svaku državu. Razlog je taj što upravo oni imaju iskustvo potpunog odrastanja i života u bivšem sistemu.
SR Hrvatska: Raj ili prevara za kraj?
Da bi bez problema mogli živjeti u jednopartijskom sistemu, ako bi taj život provodili u blagostanju, misli čak 60% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina. Drugi dio njih od 14% bi mogao živjeti u takvom društvenom uređenju, ovisno o tome koja bi partija bila na vlasti. Zbrojeno, danas bi čak 74% hrvatskih građana s ozbiljnim iskustvom života u SFRJ moglo, pod određenim uvjetima, ponovno živjeti u društvu s jednom političkom strankom. Tek je svaki peti ispitanik (21%) kategorički ustvrdio da ne bi mogao živjeti u „jednoumlju“.
13% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina bivšu državu pamti po diskriminaciji na temelju nacionalnosti, a koju su, tvrde, iskusili na vlastitoj koži. Suprotno, najveći dio njih, čak 83%, misli da nisu bili diskriminirani na taj način.
Od niza ponuđenih vrijednosti koje su nekad više cijenile, hrvatski ispitanici su najčešće označili sigurnost posla (88%), a potom i javno zdravlje (78%). Dalje na ljestvici slijede prijateljstvo (72%), ekonomska sigurnost (72%) i solidarnost (71%). Čak 67% ispitanih hrvatskih građana starijih od 45 godina misli da su se nekad više uvažavali stariji kao i to da je obrazovanje bilo više cijenjeno. Da su nekad bila afirmiranija prava seksualnih manjina (LGBT) misli svega 2% ispitanih, dok ih 12% misli kako je sloboda govora bila na većoj cijeni. Čak 39% ispitanih misli da se je položaj žena pogoršao, dok ih 21% misli kako je pred ženama danas više mogućnosti. 34% misli da je položaj žena jednak kao i prije.
Ovi rezultati najjasnije pokazuju stanje današnjeg društva
Manje korupcije, bolja radna atmosfera
Da je korupcija danas vodeći problem hrvatskog društva potvrđuje 69% promatrane skupine koji misli da je korupcije u Jugoslaviji bilo manje nego danas. Samo ih je 2% reklo da je korupcije bilo više nego u samostalnoj Hrvatskoj. Da je SFRJ po tom pitanju bila bezgrješna misli čak 13% ispitanih.
Da se je nekad lakše nalazio posao i da za njega nije bila potrebna ‘veza’ misli 67% anketiranih hrvatskih građana starijih od 45 godina. Za lakoću pronalaska posla, ali uz ‘vezu’, odlučilo se 26%, dok ih svega 1% misli kako je danas lakše doći do zaposlenja. Pri tome valja imati na umu da čak 89% ispitanih misli kako se je nekad radilo u boljoj atmosferi dok ih svega 2% misli kako je današnje radno okruženje prožeto radničkim boljitkom i humanošću. Da danas radnici rade više i puno više misli 73% hrvatskih ispitanika. No 10% ih misli da radnici danas rade manje.
Jest da je auto bio fićo ali bio je novi fićo. A poslije 2-3 godine novi jugić. I sve to od muževe i moje plaće. A danas suprugova mirovina od 2500 kn , a ja bez posla s kreditom kao njegova mirovina. I što da kažem za Hrvatsku, a što za Jugu?
Kratko i jasno: bilo je bolje i nije bilo tolike mržnje kao danas.
Masovna je laž da je bilo gore i da je bio teror komunizma, jer odakle onda radom stečene kuće, vikendice, bolji automobili i ostalo?
Htjeli smo kapitalizam? Sad kad nam ruše obitelj, uzimaju stanove i automobile – nema nazad.
Ako jugonostalgičar znači težiti za boljim životom, onda sam i ja jugonostalgičar i ne dozvoljavam nikome da misli da je veći jugonostalgičar od mene.
Na more pa u šoping u… Trst!
Iako Hrvatska ima more, 71% ispitanih misli da im je ljetovanje u ‘Jugi’ bilo dostupnije, dok 11% tvrdi suprotno. Za 17% ispitanih dostupnost ljetovanja ostala je ista.
Kada je riječ o kupovnoj moći, samo 28% ispitanih tvrdi da si danas mogu priuštiti više, dok žal za potrošačkom moći iz vremena Jugoslavije iskazuje 55% ispitanih koji misle da im je nekada puno toga bilo dostupnije. Promjene u kupovnoj moći nije zabilježilo 12% ispitanih.
ORA je fora
U usporedbi sa svojim odrastanjem u SFRJ, čak 91% ispitanih misli da današnja djeca odrastaju u nesigurnijem okruženju, dok ih samo 4% misli da su djeca danas sigurnija.
Za povratak društveno korisnog rada i nekad popularnih omladinskih radnih akcija (ORA) svoju bi ruku dignulo 73% hrvatskih građana starijih od 45 godina. Protiv toga ih je 15%.
Društveno koristan rad – Omladinske radne akcije su gradile pruge i slavile rad
Vjera i ufanje
Među hrvatskim ispitanicima starijim od 45 godina 56% ih se izjasnilo vjernicima, dok je 36% onih koji misle da to nisu.
Na bogoslužja je u vrijeme SFRJ odlazilo 78% ispitanih. Štoviše, 38% ispitanika je redovito odlazilo u crkvu ili džamiju; no ova skupina bilježi drastične promjene. Unutar nje 47% i dalje to čini redovito, 43% tek povremeno dok je 10% onih koji su bili redoviti na bogoslužjima odustalo u potpunosti od te prakse. Ipak, u skupini koja nikada nije išla u crkve ili džamije u vrijeme socijalizma (22% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina), danas je 13% onih koji to čine povremeno ili redovito.
Tito, partija, omladina, akcija!
Čak 40% naših ispitanika misli kako je Josip Broz Tito bio pozitivna osoba, dok ih svega 8% kaže kako je riječ o diktatoru. Da mu treba uzeti u obzir dobro i loše što je činio, misli 51% ispitanih. Među izričitim vjernicima tek je 14% onih koji misle da je Josip Broz diktator, dok ga 31% vjernika smatra bezuvjetno pozitivnom osobom.
Da nam je nekad bilo bolje i puno bolje misli 86% ispitanih. Da je bilo lošije tvrdi 4% njih, dok ‘ne daj bože da se ponovi’ misli 6% ispitanika.
14% hrvatskih građana starijih od 45 godina za sebe otvoreno kažu da su jugonostalgičari, dok ih 62% misli da ne pripadaju u tu ladicu. Onih povremenih jugonostalgičara je, prema vlastitom priznanju, 22%.
Među izričitim vjernicima čak je 12% deklariranih jugonostalgičara, a 19% je onih koji bi se tako nazvali povremeno.
Popularni časopisi u bivšoj SFRJ
BiH: Jugonostalgija ‘na najjače’
Baš kao i u Hrvatskoj i građani BiH stariji od 45 godina iskazuju jake, mahom pozitivne stavove i osjećaje spram nekadašnje zajedničke države; samo još u većoj mjeri. Tako bi, u slučaju blagostanja, čak 61% ispitanih moglo ponovno živjeti u jednopartijskom sustavu, dok bi 26% ispitanih pristalo na takvo političko uređenje, ali ovisno o stranci koja bi državu vodila. To je zbirno 87% ispitanika iz BiH kojima povratak u ‘jednoumlje’ ne bi nužno značilo i lošu stvar.
9% ispitanika iz BiH misli da je u SFRJ bilo nacionalno diskriminirano dok ih 87% to sa sigurnošću niječe.
Za građane BiH ljestvica vrijednosti koje su bile zastupljenije u SFRJ je ponešto drugačija od ‘hrvatske ljestvice’, ali i za njih je na prvom mjestu sigurnost posla (86%), a slijede obrazovanje (85%), javno zdravlje (83%), prijateljstvo i ekonomska sigurnost (82%) te uvažavanje starijih (81%). U odnosu na hrvatske ispitanike, ispitanici iz BiH četiri puta češće (8%) misle da su prava seksualnih manjina bila bolje zaštićena u Jugoslaviji, a da su mediji bili slobodniji misli čak 16% ispitanika. Da se je položaj žena u BiH pogoršao misli 58% ispitanih, dok ih 16 % misli suprotno.
Mislim da se i onda dalo zgrnuti novac i materijalna dobra na temelju korupcije i prikrivanja ljudi koji su bili na položaju i u Partiji.
Radnicima je bilo teško i tad. Nismo si baš mogli toliko priuštiti kao što se često priča, ali bilo je sigurnije radno mjesto. Nisu se dijelili otkazi kao danas i poštivalo se neka prava. Ipak korupcije je bilo na svakom polju i to puno.
U ono vrijeme ovakav upitnik ne bih smio iskreno ni ispunjavati. A sjećam se glasačkih listića. Kaže zaokruži tri kandidata, a toliko i ponuđenih. Redovi za kavu i deterdžent na bodove.
Radilo se manje jer su na jedno radno mjesto zapošljavali tri dangube. Sistem je funkcionirao zbog zaduživanja kao i danas u javnom sektoru. Ljudska prava nisu poštovana u komunističkoj diktaturi. Ne ponovilo se.
Nekad mi je kupovna moć bila bolja, ali nije bilo svega za kupiti kao danas. Danas je obrnuto.
Svaki četvrti građanin BiH misli da korupcije nije bilo
Da je korupcije nekada bilo manje misli 67% ispitanika iz BiH, dok ih 24% kaže da je tada nije ni bilo. Da je korupcije bilo više misli tek 1 na 100 ispitanika.
Nekada je i bez ‘veze’ bilo lakše naći posao, misli 73% BiH ispitanika. Da je bilo lakše, ali uz ‘vezu’, odgovorilo je 21% njih. Po tom se pitanju ništa nije promijenilo za 4% ispitanih BiH građana starijih od 45 godina. Da se danas radi u goroj atmosferi odgovorilo je zabrinjavajuće visokih 93%. Rade li radnici više nego u SFRJ? Ako je pitati BiH ispitanike starije od 45 godina, odgovor je potvrdan za njih 63%, a čak 18% ih misli da se danas manje radi.
Prema odgovorima građana iz BiH, ljetovanje je u ‘Jugi’ bilo dostupnije za 80% njih dok ih suprotno odgovara 9%. Isti trend prati i pitanje o kupovnoj moći, da im je puno toga bilo dostupnije smatra čak 68% ispitanika, a da si danas mogu više toga priuštiti smatra 21% njih.
Da je odrastanje u SFRJ bilo sigurnije od odrastanja u današnjoj BiH tvrdi čak 96% ispitanih, a samo ih je 2% odgovorilo suprotno. Pri tome je čak 85% građana BiH starijih od 45 godina za povratak omladinskih radnih akcija i društveno korisnog rada, dok bi se tome usprotivilo njih 9%.
Čak 53% naših ispitanika iz BiH za sebe kažu da su vjernici, dok ih 37% nije religiozno. U crkve i džamije ih je za vrijeme SFRJ odlazilo ukupno 63% – 24% redovito, a povremeno 39%. Od 100 vjernika koji su u nekadašnjoj državi redovito odlazili na služenja u bogomolje, 36 ih je u potpunosti odustalo od te prakse ili danas odlaze tek povremeno.
Titov rođendan se slavio štafetom i sletom. Sudjelovala je cijela država.
Druže Tito, ljubičice bijela, tebe voli BiH cijela
Čak i za Josipa Broza Tita građani BiH imaju više sentimenta nego Hrvati. Da je nekadašnji doživotni predsjednik Jugoslavije bio pozitivna osoba ne dvoji vrlo visokih 65% ispitanika iz BiH, dok ga diktatorom smatra njih samo 3%. Da ga treba gledati kroz dobre i loše stvari koje je napravio, misli 31% ispitanika. Da su jugonostalgičari ne krije čak 51% ispitanika. 26% ih to tek ponekad misli za sebe.
I na kraju, ako je pitati građane BiH starije od 45 godina jesu li nekada bolje živjeli, njih 92% će odgovoriti da jesu. Čak 66% ispitanika misli da je život u Jugoslaviji bio puno bolji. Tek će ih 7% reći da su živjeli lošije i ‘ne daj bože da se ponovi’.
Iako svi ispitanici uglavnom hvale bivšu državu, građani BiH to rade češće
Predstavljeni podaci su rezultat istraživanja “Je li nam nekad bilo bolje?” kojega je u travnju 2015. godine proveo portal MojeVrijeme.hr. U istraživanju je anonimno sudjelovalo više od 2200 ljudi, a obrađeni su podaci svih osoba starijih od 45 godina, ukupno njih više od 1700. Molimo da prilikom korištenja ovih podataka navedete izvor kao i link na ovu stranicu.
