Sklonost prevelikoj brizi o svemu i svačemu može biti znak određene vrste inteligencije, objavljeno je u najnovijem broju magazina Personality and Individual Differences, a prenio portal ScienceDirect. Tim predvođen Alexanderom Penneyem sa Sveučilišta Lakehead u Ontariju, proveo je iscrpno ispitivanje, oblikovano da ispitanicima izmjeri inteligenciju i sklonost ka brizi oko svakodnevnih stvari. Na primjer, ispitanike se pitalo koliko se slažu s tvrdnjom ‘Uvijek brinem oko nečega.’ Nakon analize rezultata, Penney i suradnici otkrili su povezanost između zabrinutosti i verbalne inteligencije.
Valja napomenuti kako korelacije ne znači nužno i posljedičnost, no ovo nije prvi rad koji je otkrio neku vrstu veze između anksioznosti i inteligencije. S druge strane, Penney i njegovi kolege također su našli zanimljivu vezu na drugoj strani: Što su više ispitanici tvrdili da su ponovno vrtili u glavi događaje od prošlog tjedna, to su ostvarili niže rezultate pri testiranju neverbalne inteligencije. Penney i njegov tim ovako su objasniti rezultate:
Moguće je da osobe koje se bolje snalaze u verbalnom izražavanju imaju veću sposobnost detaljnije sagledati sve prošle i buduće događaje, što ih dovodi i dublje analize, pa time i veće zabrinutosti. Pojedinci s višom neverbalnom inteligencijom su možda bolji u procesuiranju trenutnih neverbalnih signala ljudi s kojima dolaze u doticaj, što dovodi do smanjenja potrebe da ponovno analiziraju prošle društvene kontakte.
Drugim riječima, verbalno inteligentne ljude proganja njihov osjećaj za detalje, dok oni koji bolje primjećuju neverbalne signale, lakše usvajaju informacije u trenutku i imaju manju potrebu pretresati sve događaje nakon nekog vremena. Ovo zanimljivo istraživanje možda znači i da vaša zabrinutost ima i nekih dobrih strana.
