Zdravlje
Meditacija održava mozak mladim
Istraživanja su potvrdila da meditacija pomaže kognitivnim funkcijama mozga te sprječava njegovo propadanje. Osim toga, ljudi koji meditiraju smireniji su i manje skloni depresiji.
Meditacija je dobra za mozak. Nova serija istraživanja utvrdila je da ta drevna praksa uvelike pomaže kognitivnim funkcijama, poput pažnje i fokusa, te reducira tjeskobu i depresiju, poboljšava kognitivnu kontrolu i izvršne funcije. Prema istraživanju Centra za mapiranje mozga Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA), meditacija također pomaže i mozgu u procesu starenja. Znanstvenici UCLA-e u Los Angelesu i Australskog nacionalnog sveučilišta također su ustanovili da su mozgovi ljudi koji su dugo vremena meditirali, manje bili pogođeni starenjem od mozgova onih koji uopće nisu meditirali.
Snaga mozga počinje opadati već u dvadesetim godinama, a to se propadanje u obimu i masi nastavlja i kroz kasnija razdoblja života. Meditacija, osim što potpomaže emocionalno i fizičko blagostanje u svakoj životnoj fazi, može biti učinkovita u sprječavanju neurodegenerativnih bolesti poput demencije, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i odgoditi prirodno propadanje kognitivnih funkcija koje dolazi sa starenjem. Strategija je besplatna i ne uključuje nikakve neželjene nuspojave.
Kognicija je opći izraz za bilo koji proces pomoću koga neki organizmi stječu saznanja. Obuhvaća opažanje, prepoznavanje, predstavljanje, prosuđivanje i zaključivanje. U suvremenoj psihologiji, svi mentalni procesi se kvalificiraju u tri osnovne kategorije: kognicija (saznanje), emocija (osjećanje) i konacija (volja).
Nova istraživanja provedena 2011., pokazala su da ljudi koji meditiraju značajno manje pate i od atrofije bijele moždane tvari od koje je sačinjeno gotovo pola ukupne mase mozga i koji se sastoji od živčanog tkiva pomoću kojega mozak komunicira. U toj studiji, znanstvenici su tražili vezu između meditacije i očuvanja sive tvari, zadužene za kogniciju i čuvanje podataka. Proučavali su mozgove 100 ispitanika, od kojih 50 redovito meditira u prosjeku već 20 godina i njih 50 koji uopće ne meditiraju. Obje grupe bile su sastavljene od 28 muškaraca i 22 žene od 24 do 77 godina.
Mozgovi sudionika istraživanja su skenirani fMRI tehnologijom. I dok su obje grupe pokazale smanjivanje sive tvari mozga, kod ljudi koji meditiraju primjećena je manja redukcija sive tvari u starijoj dobi, u usporedbi s onima koji ne meditiraju. Čini se da je siva tvar pomoću meditacije bolje očuvana.
‘Kod ljudi koji meditiraju, povezanost između gubitka sive tvari i dobi nije bila toliko izražena’, kazao je koautor studije, doktor Florian Kuth. ‘Iznenađujuće, taj gubitak bio je značajno manji u više različitih područja mozga. Ono što smo očekivali je da ćemo primijetiti ovaj fenomen u nekim manjih dijelovima mozga, no on je prisutan u gotovo čitavom mozgu. To je bilo veliko iznenađenje.’
Iako ovo istraživanje ne dokazuje posljedičnost – naime, i osobnost, stil života i genetske različitosti mozga također igraju ulogu – ali je svakako obećavajuće. Sljedeća stanica za istraživaće bit će longitudinalna studija koja će kroz duži period pratiti one koje meditiraju i one koji ne meditiraju kako bi ispitali promjene koje se pojavljuju kao direktna posljedica godina meditacije, kaže doktor Kuth.
I dok ljudi žive sve duže i duže, no češće pate od neurodegenerativnih bolesti, istraživanja poput ovog su važan podsjetnik da briga o mozgu može imati dugotrajan učinak na njegovo zdravlje. ‘Ako ove rezultate uspijemo ponoviti, to je zaista velika stvar’, kaže doktor Kuth. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnoj publikaciji Frontiers in Psichology.