10 zanimljivosti o sijedoj kosi

Bez obzira na to muče li vas sijede vlasi ili o tome uopće ne marite, sijeda kosa je životna činjenica i još uvijek u popriličnoj mjeri – misterij. No nešto o tome se ipak zna, piše portal Mentalfloss.

1. Kako kosa sijedi?

Kosa raste iz folikula, okruglastih tvorevina u vašem vlasištu. Prosječna glava ima između 100 i 150 tisuća folikula, od kojih svaka funkcionira neovisno o drugima. Kosa je u svom nepigmentiranom stanju, zapravo, bijela. Boju dobiva od melanina, pigmenta koji određuje i boju kože. Kosa dobiva svoju konačnu boju zahvaljujući dvama tipovima melanina: eumelaninu (tamnosmeđa) i feomelaninu (crvenkasta i žuta kosa). Jedna od teorija zašto kosa sijedi je ta da s godinama tijelo prestane proizvoditi melanin i kosa postane siva, srebrnkasta ili bijela.

2. Kosa možda sijedi izvana prema unutra

Nova istraživanja pokazuju da kosa možda sijedi i zbog gomilanja hidrogen peroksida u stanicama kose, što za posljedicu ima da kosa pobijeli iznutra prema van. Stanice kose prirodno u sebi sadrže malu količinu hidrogen peroksida, no kontrolira ga enzim katalaza, koji pretvara hidrogen peroksid u kisik i vodu. Kako starimo, tijelo proizvodi manje tog enzima, pa se hidrogen peroksid nakuplja i blokira normalnu sintezu melanina, prirodnog pigmenta kose. Zbog toga kosa sijedi, a baca se i novo svjetlo na izraz ‘peroksid blond’.

3. Dobivanje sijedih je nasljedno

Čim se rodite, vaši geni su već odredili kad i kako ćete posijediti. To uključuje i prijevremeno sijeđenje – ljudi koji posijede prije trudesete, obično imaju već takvih slučajeva u obitelji. Za većinu nas, sijede vlasi se pojavljuju u srednjoj dobi. Dermatolozi su utvrdili da po tom pitanju vrijedi pravilo 50/50/50: do pedesete godine, 50 posto ljudi imat će najmanje 50 posto sijedih vlasi – iako neka istraživanja pokazuju da je postotak možda ipak manji, s tek 6 do 23 posto ljudi napola sijedih do pedesete.

4. Rasa također igra ulogu

Među faktorima koji utječu na to kad ćete posijediti, također je i rasa. Općenito, bijelci sijede sredinom tridesetih, azijati u kasnim trudesetima, a crnci u četrdesetim godinama.

5. Iščupate li jednu sijedu, na tom mjestu vam neće izrasti tri nove

Ova bapska priča je također mit. Svaka folikula sadrži samo jednu vlas i ako je iščupate, folikula neće moći proizvesti više dlaka. Štoviše, ono što učinite s jednom folikulom, nema utjecaja na one oko nje. S obzirom na to, pretjerano čupanje nije dobra ideja, jer se može oštetiti folikula, pa čak i zaustaviti rast kose u tom području.

6. Stres vjerojatno ima utjecaja na to kad ćete posijediti

Kad je predsjednik Obama posijedio krajem prvog mandata, je li to bilo zbog stresa, njegove dobi ili kombinacije toga dvoje? Znanstvenici nisu sigurni. I dok jedni kažu da su za to odgovorni isključivo geni, drugi vele da, čini se, ipak postoji veza između sijede kose i stresa, samo što još nema načina da se to dokaže. U istraživanju nobelovca Roberta Lefkowitza iz 2011. godine, pokazalo se da ako je tijelo dugotrajno izloženo reakciji na tzv. ‘bježi ili se bori’ instinkt (instinktivnu reakciju potrebnu da tijelo mobilizira energiju kao odgovor na neku prijetnju), može doći do oštećenja DNK, što pak može uzrokovati prijevremeno starenje, uključujući i pojavu sijedih.

7. Zbog traume nećete posijediti preko noći

Još jedan mit je da je moguće posijediti zbog nekog velikog šoka. To se ponekad naziva i sindromom Marije Antoanete, jer je kosa francuske kraljice, navodno, posijedila noć prije nego je smaknuta. No vlas kose, kad jednom naraste, više ne mijenja boju, pa nije moguće jednom se iznenada probuditi sa sijedom kosom. Iako postoji jedno rijetko stanje kod kojega sva obojana kosa može jednostavno ispasti, ostavljajući samo sijede vlasi, kod Marije Antoanete se vjerojatno radilo o tome da kraljica u tamnici nije imala svoju uobičajenu periku.

8. Pušenje može pomoći da prerano osijedite

Više studija utvrdilo je povezanost pušenja i preranog starenja, uključujući i rano sijeđenje. Studija iz 2013., tako je ustanovila značajnu vezu između pušenja i sijede kose kod ljudi mlađih od trideset godina. Štoviše, pušaći su imali dva i pol puta veće šanse da razviju prerano sijeđenje.

9. Dlake na tijelu također sijede

Sve dlake na vašem tijelu – na prsima, u nosu, stidne dlake – mogu posijediti. Dlake na tijelu sijede u različito vrijeme od onih na glavi, zbog čega neki muškarci imaju sijedu bradu i tamnu kosu, ili obratno. Usput spomenimo i da je u zadnje vrijeme moda bojati i sijede stidne dlake.

10. Jednom će znanstvenici vjerojatno naći lijek za sijedu kosu

Europski znanstvenici su postigli priličan napredak s vitiligom, stanjem u kojem dijelovi kože gube pigment i stvaraju se blijede fleke. Baš kao i kod kose, vitiligo uzrokuje veliki oksidacijski stres, nastao zbog akumulacije hidrogen peroksida, što uzrokuje da se koža sama izblijedi iznutra. Liječnici su kod pacijenta s vitiligom uspješno tretirali kožu i trepavice koji su promijenili boju, zbog čega možemo pretpostaviti da je i lijek za sijedu kosu blizu. No, iako ideja zvuči obećavajuće, moramo znati da je povijest puna čudotvornih tonika i krema koji, navodno, pomažu kod sijede kose. Koliko nam je poznato, ni jedan od tih čudotvornih preparata ne djeluje.