10 stvari o kojima mentalno jaki ljudi ne razmišljaju

Mentalna snaga podrazumijeva tri stvari: upravljanje našim mislima, reguliranje naših emocija i produktivno ponašanje bez obzira na okolnosti. Iako sva tri područja mogu biti teška, najviše problema ljudi imaju s reguliranjem misli.

I dok obavljamo naše svakodnevne zadatke, naš unutarnji monolog prepričava ono što nam se događa. Naš samo-govor vodi naše ponašanje i utječe na način na koji surađujemo s ostalim ljudima. Također, igra i važnu rolu u tome kako se osjećamo sami sa sobom, s drugim ljudima i sa svijetom općenito. Međutim, naše svjesne misli vrlo često nisu realistične.  Umjesto toga, one su iracionalne i netočne. Vjerovanje našim iracionalnim mislima može dovesti do raznih problema uključujući komunikacijske tegobe, probleme u vezi i nezdrave odluke.

Kad se trudite ostvariti svoje osobne i profesionalne ciljeve, ključ uspjeha pretpostavlja prepoznavanje i promjenu negativnih misli. Kako predlaže David Burns, autor knjige ‘Feeling Good: The New Mood Therapy‘, najčešće greške u razmišljanju mogu biti podijeljene u 10 kategorija:

1. Razmišljanje na ‘sve ili ništa’

Ponekad vidimo stvari kao crne ili bijele. Možda se možete sjetiti dvije kategorije svojih kolega na poslu – dobri i loši. Ili možda na svaki svoj projekt gledate kao na potpuni uspjeh ili potpuni promašaj. Pokušajte prepoznati i nijanse sive, umjesto da na sve gledate kao na dobro ili loše.

2. Generaliziranje

Lako je uzeti jedan pojedinačan događaj i generalizirati ga na ostatak našeg života. Ako vam propadne neki dogovor, lako je reći: ‘Meni dogovori uvijek propadaju’. Ili, ako se netko iz vaše obitelji prema vama ponaša ružno, lako je reći: ‘Ah, mene nitko ne voli’. Pokušajte zapamtiti pojedinačne trenutke kad se događaju takvi incidenti, umjesto da generalizirate i mislite da se takve stvari događaju u svim područjima vašeg života.

3. Zanemarivanje pozitivnih događaja

Ako nam se dogodi 9 pozitivnih stvari i jedna negativna, ponekad ćemo isfiltrirati one dobre i zapamtiti samo one loše. Možda ćemo dan proglasiti lošim, unatoč pozitivnim stvarima koje su nam se taj dan također dogodile. Ili ćemo možda gledati na izvedbu nekog zadatka kao generalno lošu, samo zato što smo u tom poslu napravili jednu malu grešku. Ako ne primjećujete pozitivne stvari, može vam se dogoditi da vaš stav prema nekoj situaciji uopće ne bude realističan. Pokušajte razviti balansiran pogleda na stvari tako što ćete primjećivati i pozitivne i negativne događaje.

4. Čitanje tuđih misli

Nikad ne možemo biti potpuno sigurno što netko drugi misli. Pa ipak, svi povremeno pretpostavljaju da znaju što se događa u umovima drugih ljudi. Kad mislimo stvari poput: ‘On mora da misli da sam ispao glup na sastanku’, to ne mora nužno imati veze s realnošću. Podsjetite se da možda ipak niste u stanju točno pogoditi kakva je tuđa percepcija stvari.

5. Pomišljanja na katastrofu

Ponekad nam se čini da su stvari mnogo gore nego doista jesu. Ako neki mjesec ne ispunite svoj financijski cilj, možda mislite: ‘Sigurno ću bankrotirati!’ ili ‘Nikad neću imati dovoljno novca za mirovinu!’, iako možda uopće nema dokaza da će se tako nešto dogoditi. Jednom kad vas preuzmu negativne misli, lako je početi na sve gledati katastrofično. Kad počnete predviđati ishod neke situacija, sjetite se da stvari mogu završiti na različite načine.

6. Emocionalno rasuđivanje

Naše emocije nemaju uvijek temelja u realnosti, no skoro uvijek pretpostavljamo da su naši osjećaji racionalni. Ako ste pred promjenom u karijeri i zato osjećate strah, možda ćete pomisliti: ‘Ako se ovako bojim, možda bih trebao odustati od promjene posla’. Ili, možda ćete doći u iskušenje pomisliti: ‘Ako se osjećam kao gubitnik, možda i jesam gubitnik’. Od presudne je važnosti biti svjestan da naši osjećaji, baš kao i misli, nisu uvijek temeljeni na stvarnim činjenicama.

7. Etiketiranje

Etiketiranje podrazumijeva davanje imena nečemu. Umjesto da pomislite: ‘On je napravio pogrešku’, možda ćete etiketirati svog susjeda kao ‘potpunog idiota’. Etiketiranje ljudi i iskustava stavlja ih u kategorije koje su često bazirane tek na pojedinačnim incidentima. Uočite u kojim slučajevima kategorizirate ljude i događaje i nastojte ne stavljati mentalne etikete na sve što vas okružuje.

8. Proricanje budućnosti

Iako nitko od nas ne zna što će se dogoditi sutra, svi se ponekad okušamo u predskazivanju budućnosti. Mislimo na način: ‘Sigurno ću se sutra jako osramotiti’, ili ‘Ako odem na dijetu, sigurno ću se još više udebljati’. Primisli takvog tipa mogu biti samoispunjujuće proročanstvo ako niste dovoljno oprezni. Kad pokušavate predvidjeti budućnost, pokušajte predvidjeti sve moguće ishode.

9. Personalizacija

Iako volimo reći da ne mislimo kako se svijet vrti oko nas, lako je podleći napasti da sve personaliziramo. Ako nas prijatelj ne nazove, mi ćemo pomisliti: ‘Sigurno se ljuti na mene’, ili, ako je kolega mrzovoljan, možda ćemo zaključiti: ‘On me uopće ne voli’. Kad se uhvatite da personalizirate stvari na ovaj način, dajte si vremena da uočite i druge faktore koji bi mogli utjecati na okolnosti.

10. Nerealni ideali

Nerealne usporedbe s drugim ljudima mogu biti pogubne za motivaciju. Kad gledamo nekoga tko je postigao veliki uspjeh, možemo pomisliti: ‘I ja bih trebao biti takav’. No takvo razmišljanje, neće nam puno pomoći, pogotovo ako je ta osoba naprosto imala više sreće ili neku kompetitivnu prednost odmah na početku. Umjesto da mjerimo svoj uspjeh uspoređujući ga s drugima, usredotočite se na svoj vlastiti put ka uspjehu.