Navike koje vam skraćuju život

Svi želimo dug život. No neke će ga loše navike sasvim sigurno skratiti. Radite li nešto od ovih stvari, zaboravite dugovječnost, piše portal Huffington Post.

1. Loše prehrambene navike

Debate vezane uz prehrambene navike i dug život vode se već godinama. No većina se stručnjaka slaže: najbolja je prehrana s niskom razinom šećera i ugljikohidrata. Neke studije pokazuju da ćete najduže živjeti prihvatite li mediteranski način prehrane.

2. Nikad ne provjeravate kolesterol

Baš kao i visoki krvni tlak, visoka razina kolesterola u krvi povećava rizik od srčanih bolesti i udara. Zato je dobra ideja da provjeravate svoj kolesterol kako biste doznali trebate li promijeniti nešto u stilu života ili trebate li uzimati neke lijekove kako bi vam se kolesterol vratio u normalu. Konzumiranje određene hrane, poput graha, bogate vlaknima i antioksidansima, pomoći će vam riješiti probleme s kolesterolom.

3. Miješate alkohol i lijekove

Čak i nedužna čaša vina za večerom u kombinaciji s nekim lijekovima može biti smrtonosna kombinacija. Američko ministartvo zdravlja ustanovilo je da čak 5,8 posto stanovnika između 50 i 59 godina života koristi neki od lijekova koji je opasno miješati s alkoholom.

4. Nikad ne provjeravate šećer

Broj Amerikanaca s diabetesom tipa 2 do 2030. godine će se povećati s današnjih 30 milijuna na čak 46 milijuna, dok će svaki četvrti pripadnik tzv. Baby boom generacije živjeti s tom bolešću, ustanovila je studija Nacionalnog centra za prevenciju kroničnih bolesti i promociju zdravlja. Ni situacija u Hrvatskoj nije puno bolja.

5. Gomilate kile

Jedan od svaka tri pripadnika baby boom generacije do 2030. godine će se smatrati pretilima. SKako starimo, naš metablizam usporava i sagorijevamo manje kalorija. Ako ne prilagodimo način prehrane i tjelovježbe, gomilanje kilograma je neizbježno. Pretilost može uzrokovati visok krvni tlak, srčane bolesti i brojna druga stanja.

6. Ignorirate znakove srčanog udara

Znak sračnog udara nije samo bol u prsima. Neke žene koje su imale srčani udar, često su se žalile na probleme s probavom ili opću slabost, a druge su patile od osjećaja nadutosti ili pritiska u području prsa, osjećaj koji se kasnije selio na rame ili čeljust. Kad dijabetičari imaju srčani udar, bol se često pojavljuje u donjem dijelu leđa.

7. Premalo spavate

Koliko god se trudili, ne možete odspavati dovoljno? Zaspite poslije Dnevnika, no onda se probudite oko ponoći i više ne možete zaspati. Ako vam ovo zvuči poznato, niste jedini. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ustanovio je da baby bomerima mjesečno fali između jednom i 13 sati sna. No, može li to ugroziti život? Manjak sna kao takav – ne. Ali ako, primjerice, neispavani sjednete za volan, automatski ste u opasnosti. Refleksi su sporiji, obraćate manje pažnje i lako možete postati jedan od onih vozača koji su zaspali u vožnji (takvih je u SAD-u svake godine čak 100 tisuća).

8. Izbjegavate tjelovježbu

Stručnjaci se slažu da je za očuvanje zdravlja potrebno provoditi vježbe snage dva puta tjedno te dodatno umjereno vježbati još 2,5 sata tjedno (hodanje ili trčanje). Vježbanje je također dobro i za vašu memoriju. Naime, ako vježbate tri puta tjedno, u samo godinu dana možete povećat veličinu hipokampusa, dijela mozga koji je ključan za pamćenje.

9. Na svojim leđima nosite svu težinu svijeta

Ovdje govorimo o stresu s velikim S. Baby boomeri nalaze se u sendviču generacija: s jedne strane brinu za ostarjele roditelje, a s druge za još neodraslu djecu. Također, snažno ih jepogodila recesija, pa je u toj populaciji i najvećipostotak depresivih osoba. Ukoliko se ne opustimo, jedostavno ćemo implodirati.

10. Uzgajate pivski trbuh ili pozamašnu stražnjicu

Ne radi se samo o prekomjernoj težini. Višak masnog tkivauzrokuje da nam trbusi vise preko remena. To se stanje naziva ‘pivski trbuh’, a ako je previše masnoće na nekim drugim dijelovima tijela, tad se govori o tijelu oblika kruške. No ostavimo po strani sva ta zgodna imena. Naime, znanstvenici se slažu da je važno kontrolirati tjelesnu masnoću a ne tjelesnu težinu kako bi se odredio rizik zapretilost. A tu ne pomaži ni ‘pivsi trbusi’, ni ‘oblici kruške’.

11. I dalje pušite

Gallupov istraživanje je pokazalo da baby boomeri između 44 i 54 godina puše češće od mlađe ili starije generacije. Teško je zamisliti da do njih nije doprla informacija o štetnosti pušenja.