Božićni običaji diljem svijeta

Na spomen Božić mnogi od nas zamislit će okićeno božićno drvce, obitelj na okupu, pun stol i darove. Doista, u mnogim se dijelovima svijeta Božić upravo tako slavi. No postoje i puno drugačiji običaji koji ovaj blagdan čine doista posebnim.

Velika Britanija

Djeci u Velikoj Britaniji Djed Mraz poklone ne ostavlja ispod bora, već u čarapama koje su obješene uz rubove kreveta ili kamina. Na sam Božić, ne gleda se TV prijenos iz Rima i obraćanje pape, već se svojim podanicima obraća kraljica Elizabeta.

Najčešće blagdansko jelo je božićni puding, no iako se tako zove, ovo jelo ima malo sličnosti s našim pudingom. To su zapravo male tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem. Inače, Velika Britanija je prva kao božićni ukras počela koristiti imelu, a odatle i vjerovanje da poljubac ispod imele donosi sreću.

Francuska

U Francuskoj djeca pored kamina ostavljaju svije cipele kako bi im Djed Mraz donio darove. Sljedećeg jutra slatkiši ih čekaju u cipelicama, ali i obješeni na granama drveća. U nekim dijelovima Francuske se djecu ne dariva na Božić, već samo na Svetog Nikolu, dok si odrasli poklone razmjenjuju na Novu godinu.

Što se jela tiče, Francuzi prave tortu od čokolade u obliku panja. Taj je običaj ostao iz vremena kad su ljudi spaljivali panjeve kako bi rastjerali zle duhove. Osim slastica, poslužuje se pečene guska ili purica. Nakon večere obitelj odlazi na počinak, a nešto hrane se ostavlja na stolu za slučaj da u dom navrati Djevica Marija. Inače najpoznatiji simbol Božića, božićna jelka, izum je upravo Francuza. Prva jelka okićena je u pokrajini Alsace (Elzas), a vojvotkinja od Orleansa prenijela ju je u Pariz.

Italija

U Italiji je običaj da tjedan dana prije Božića djeca obučena u pastire obilaze kuće i pjevaju božićne pjesme. Dan prije Badnjaka peče se duguljasti kruh panettone kojim i službeno počinje slavlje. I Talijani za Badnjak jedu ribu, ali se za razliku od nas gdje se jede bakalar, u mnogim dijelovima Italije priprema jegulja. Na Božić se jede juha, te kuhani ili pečeni pijetao.

U mnogim dijelovima Italije djeca svoje poklone mogu otvoriti tek 6. Siječnja, na dan kad su sveta tri kralja darovala i malog Isusa. No djeci u Italiji darove ne nose sveti kraljevi već ružna vještica Befana. Legenda kaže da je i Befana željela pokoniti nešto Isusu, ali kako je zakasnila, odlučila je svake godine darivati svu djecu u njihovim domovima za slučaj da se mali Isus ondje zatekne. Dobra djeca od Befane dobivaju poklone, a zločesta ugljen.

Švedska

Božićno slavlje u Švedskoj počinje 13. prosinca na Svetu Luciju. Običaj nalaže da najmlađa kći u kuću u ranu zoru obuče bijelu haljinu i stavi vijenac od svijeća na glavu, te budi ukućane i poslužuje im kavu i kruh. Tradicionalno se jedu tvrdi bomboni s bademima, paprenjaci u obliku srca ili zvijezda, a pije se sirup julmust, karaktersističan upravo za blagdansko razdoblje, radi kojeg, primjerice, u to vrijeme pada prodaja Coca-cole u Švedskoj.

Tradicionalni božićni doručak je kaša od riže s cimetom, a tijekom dana poslužuju se mesne okruglice, male kobasice, dimljena jegulja i haringa. Švedskoj djeci darove nosi Djed Mraz, odnosno Tomtekako, a prema nekim vjerovanjima i božićna koza Julbock koju je bog Tor koristio za prijevoz.

U Švedskoj se pije julmust (foto: BigStock)

Japan

Iako Japanci nisu kršćani i ne vjeruju u Isusa Krista, u zadnje su vrijeme počeli slaviti Božić ponajprije zbog darivanja najmilijih. U Japanu darove donosi budistički svećenih Hotei-osho, koji prema predaji, ima oči i sa stražnje strane glave tako da odmah primijeti ako neko dijete nije dobro. U Japanu Božić nije obiteljski blagdan, već blagdan usmjeren na činjenje dobrih djela ostalima, pogotovo bolesnima i nemoćnima.

Indiji

Kršćani u Indiji za Božić ukrašavaju stabla banane ili manga, a umjesto kuglica koriste male uljne lampice i cvijeće. Također je običaj darivati svoje najmilije i pomagati siromašnima.

Rusija

Priprema za Božić u Rusiji traje čak 39 dana, a sam Božić slavi se, prema pravoslavnoj tradiciji, 7. siječnja. Na taj dan jede se 12 sljedova jela u spomen na 12 apostola. Na sam dan Božića uglavnom se jede guska ili odojak.

Djeci u Rusiji poklone nosi Babuška. Prema legendi, i ona je trebala zajedno s tri mudraca posjetiti malog Isusa, ali je odustala zbog velike hladnoće. Drugi dan je ipak pošla u posjet noseći punu košaru darova. Kako malenog Isusa nije uspjela pronaći, nastavila je obilaziti kuće u kojima ima male djece i u svakoj ostavila po jedan poklon. No osim Babuške, djecu u Rusiji daruje i Sjegoruška, odnosno Snježna žena, a ponekad i Tatica Mraz.

Australija

Kako u Australiji Božić pada u ljetnim mjesecima, ustalio se običaj da Djed Mraz stiže na dasci za surfanje. I Božićna okupljanja se u toj južnoj zemlji često održavaju na plaži ili uz bazen. Tradicionalno se poslužuje purica, šunka, pita od mljevenog mesa i puding od šljiva. Zanimljivo, u taj se puding prije stavljao grumen zlata i onaj tko bi ga pronašao mogao ga je zadržati. Danas u pudinzima više nema zlata, ali se stavlja kakvo drugo iznenađenje. Umjesto božićne jelke, u Australiji se ukrašava australski buš, mala, grmolika biljka s malenim cvjetovima.