Hrvatsku, kao i brojne zemlje razvijenog Zapada, muči starenje stanovništva. Tko će raditi i zaraditi za isplatu mirovina? Hoće li nestati cijeli narodi i postati manjina u svojim državama, pitanje je koje istražuju i demografi. No malo tko u svojim analizama ističe prednosti starenja stanovništva pa raspolažemo tek s fragmentom cijele slike.
Starenje stanovništva jest problem na koje društvo mora pronaći odgovor u kontekstu mirovinskog sustava, gospodarskog rasta i sve većih troškova javnog zdravstva. Ali pogled u budućnost i nije tako crn, tvrdi znanstvenica Elke Loichinge iz Međunarodnog instituta za primijenjene sistemske analize sa sjedištem u Austriji.
Istraživanje je provedeno na stanovništvu Njemačke, države koja je u svojevrsnoj demografskoj tranziciji uz stopu fertiliteta od 1.4. Prosječan Nijemac ima 44,3 godine i dijelom je druge po starosti populacije u svijetu.
Ono što uz starenje stanovništva možemo očekivati je povećana produktivnost. Radna snaga će sigurno slabiti, ali ulaganje u obrazovanje radnika to slabljenje mogu djelomično kompenzirati kroz povećanu produktivnost.
Starenje bi moglo biti djelotvorno za okoliš. Promjena u dobnoj strukturi i smanjenje populacije su povezani s manjom potrošnjom energije i manjim otpuštanjem ugljičnog dioksida.
Također, može se predvidjeti i dijeljenje bogatstva s mlađim generacijama. Kako raste očekivana životna dob, ljudi će nasljeđivati imovinu u starijoj dobi. Moći će je koristiti za osiguravanje starosti ili će ju uložiti u djecu. Kako će obitelji imati manje djece, nasljedstvo će se dijeliti između manje osoba pa će prosječno nasljedstvo biti veće no što je danas.
Kako ljudi duže žive, tako je i vrijeme koje provode u zdravlju duže. Projekcije pokazuju da će prosječan Nijemac u 2050. godini provesti 80 posto života u zdravlju nasuprot današnjih 63 posto.
Loichinge u svojem istraživanju navodi kako će poboljšati i kvaliteta života te da će vrijeme provedeno u odmoru i dokolici porast nauštrb vremena posvećenog radnom mjestu i održavanju doma.
