Živimo kratko, nezdravo se hranimo, pijemo i pušimo

Iako Hrvati polažu pravo na takozvanu mediteransku prehranu, čini se da radije biraju hranu koja im škodi zdravlju. Nezdravim navikama dodaju pušenje i alkohol pa i ne čudi da žive kraće od prosjeka Europske unije, piše Deutsche Welle.

Kakvo je zdravlje hrvatskih građana možda najbolje znaju u Službi za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Voditeljica službe docentica Danijela Štimac objašnjava nam da Zavod svake godine izdaje ljetopis s objedinjenim podacima iz kojih se može očitati ocjena zdravlja nacije. „Hrvatska je možda jedna od vodećih europskih zemalja koja ima razvijen zdravstveno-statistički sustav u kojem se prikupljaju podaci na svim razinama zdravstvene zaštite“, priča dr. Štimac za Deutsche Welle. Ti se podaci svake godine dostavljaju i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Upravo to omogućuje usporedbu podataka s ostalim zemljama Europe. Pri tome je jedan od najvažnijih pokazatelja onaj o očekivanom životnom vijeku.

Zagrepčani žive duže

„Očekivano trajanje života pri rođenju ovisi o zdravstvenom stanju i nekim socijalnim i zdravstvenim rizicima čitave nacije. Hrvati tako mogu očekivati životni vijek od 77,26 godina. Za građane Zagreba je to 78,8 godina. To je pokazatelj veće kvalitete u glavnom gradu u usporedbi s ostatkom zemlje“, govori naša sugovornica. Usporedba s ostalim članica Europske unije pokazuje da Hrvatska nije na vrhu. U Austriji je očekivani životni vijek 81 godina, no u Mađarskoj je, primjerice, situacija lošija. Uzmemo li u obzir da je prosjek u EU 80 godina, a razlika se pomnoži s brojem stanovnika Hrvatske, dolazimo do zabrinjavajućeg podatka o godinama izgubljenog života. Promatraju li se i europske zemlje koje nisu u Uniji, Hrvatska tada ima bolji rezultat od prosjeka.

U ovom trenutku u Hrvatskoj su najveći javnozdravstveni problemi kardiovaskularne bolesti. Brojke pokazuju da je Hrvatska i u ovom segmentu lošija od prosjeka EU, no stanje se polako popravlja, doznajemo u Zavodu. „Zabrinjavajuće je da je kod nas veća stopa smrtnosti za populaciju do 65 godina. Među 10 vodećih uzroka smrti kod nas ih je pet iz skupine kardiovaskularnih bolesti. Ako gledamo cjelokupne uzroke smrtnosti, nakon kardiovaskularnih slijede maligne bolesti.“

Nemar za vlastito zdravlje

Iako u Hrvatskoj postoje kvalitetni nacionalni preventivni programi, građani su vrlo nemarni po pitanju svojeg zdravlja. Na besplatne preglede za rano otkrivanje raka dojke odazove se manje od polovice žena, dok je odaziv na otkrivanje raka debelog crijeva tek dvadesetak posto. „Unatoč ovim programima smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj je visoka i dalje raste. Rak dojke je četvrti uročnik smrti kada se promatraju samo žene“, priča nam docentica Štimac.

U cijeloj populaciji, rak pluća je ubojica broj 1 među malignim bolestima. Bez obzira na taj podatak, Hrvati rano počinju pušiti i čine to gdje god mogu. Usprkos restriktivnim zakonima, maloljetnici bez problema kupuju cigarete. Val nezadovoljstva koji je pogodio naciju nakon uvođenja djelomične zabrane pušenja u kafićima daleko je nadmašio iskaze socijalnog bunta uzrokovanog padom standarda. „Procjenjuje se da se udio pušača u stanovništvu kreće do 30 posto“, tvrdi docentica Štimac za koju je problem provedba zakona koji brani prodaju duhana maloljetnicima i regulira pušenje u javnim prostorima.

I alkoholizam je veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. „Najveći broj dana hospitalizacije otpada na mentalne bolesti među kojima je alkoholizam na visokom mjestu“, objašnjava nam docentica dodajući da je i alkohol, usprkos zakonima, dostupan maloljetnicima. „Veliki problem je, a pri tome nisu iznimka ni ostale europske zemlje, pivo koje formalno ne spada u alkoholne proizvode i pri tome se u velikoj mjeri oglašava putem medija. Pivo može izazvati alkoholiziranost koja vodi u teže posljedice“, kaže ona.

Nezdrava hrana sve dostpunija

Pregledom tiska, televizijskih emisija, društvenih mreža i pomodnih kulinarskih blogova, reklo bi se da su hrvatski građani izuzetno posvećeni zdravoj prehrani. „Kako jesti zdravo i živjeti duže“ ili „Zdravom prehranom do savršenog zdravlja“ samo su neki od primjera s naslovnica u zemlji koja si pripisuje mediteransku prehranu. Uz to, Hrvati se često vole narugati drugim „korpulentnijim nacijama“ podržavajući stereotipe o sebi kao o zdravom, visokom i markantnom narodu. No sve je manje razloga za to.

Trgovine pekarskim proizvodima doživljavaju neviđenu ekspanziju pa nije rijetkost vidjeti da se doslovno jedan do drugoga nadmeću konkurentski pekarski lanci. Iz svega nije teško zaključiti da se sve siromašniji građani okreću brzoj, jeftinoj i nezdravoj hrani. Dodamo li tome nedostatak fizičkih aktivnosti, ne čudi zabrinutost javnozdravstvenih radnika zbog epidemije debljine koja pogađa sve mlađe uzraste. Uz to, kaže docentica Štimac, ranija istraživanja su potvrdila da građani pretjerano konzumiraju suhomesnate proizvode koji pridonose pobolu od kardiovaskularnih bolesti.

Vrijeme je za intervenciju

„Sama svijest se mijenja. Ali, misle li ljudi da je pušenje zdravo? Ne misle. Puše li? Puše! Ono što je najteže promijeniti su navike“, navodi i kaže da je Hrvatskoj potrebna sveobuhvatna intervencija u kojoj će sudjelovati svi, uključujući i državu; prvenstveno na način da zdravlje mora biti prisutno u svim politikama.

„Na primjer, ako je dokazano da pretjerani unos soli, koji je veliki problem u Hrvatskoj, doprinosi razvoju kardiovaskularnih bolesti, očekujemo da postoje kontrolni mehanizmi, odnosno suradnju prehrambene industrije koja će revidirati svoje ponašanje. Morate, uz to, poreznom politikom stimulirati proizvodnju zdrave, a destimulirati proizvodnju nezdrave hrane. Država je dužna svakome osigurati dostupnost zdrave hrane“, kaže voditeljica Službe za javno zdravstvo. I pri tome ističe da zdravlje jest ljudsko pravo, ali ne samo to. Još je najistaknutiji hrvatski zdravstveni prosvjetitelj Andrija Štampar ustvrdio kako je zdravlje od većeg ekonomskog nego od humanitarnog značenja. „Jer samo zdrav čovjek je produktivan čovjek“, zaključuje Danijela Štimac.