Otoci skrivaju tajnu dugovječnosti

Dobro je poznato da mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, povrćem i ribom, pogoduje dugovječnosti. Također se zna da se uz more i na otocima općenito duže živi – izrazito dug životni vijek imaju stanovnici Sardinije, Krete ali i jadranskih otoka. Zašto je tome tako pokušali smo saznati na Dugom otoku koji je u proljetne dane naročito raskošan.

Dugi otok najudaljeniji je otok zadarskog arhipelaga. Njegova vanjska strana gleda na otvoreno more pa se kaže kako je Dugi otok mjesto gdje se spajaju more i nebo.

Lovor (foto: mojevrijeme.hr)

Do otoka se dolazi trajektom koji pristaje u mjestu Brbinj ili katamaranima koji će vas iskrcati u Božavi ili Salima, inače najvećem mjestu na Dugom otoku. Otok broji oko 1.700 stalnih stanovnika – kako onih koji oduvijek žive ovdje, tako i onih koji su se po odlasku u mirovinu odlučili ovamo preseliti ili vratiti u obiteljsku kuću. Jadrolinija je lokalnom stanovništvu išla na ruku povlaštenom cijenom karata, no ušteda na prijevozu začas se istopi u mahom skupljim otočkim trgovinama. Zato se u velike nabavke obavezno ide u Zadar, no ono što Dugi otok nudi sam po sebi – ne može se (ili tek vrlo rijetko) nabaviti u nekom dućanu.

Vegetacija je na Dugom otoku, pogotovo u proljeće, izuzetno bujna i, poznajete li jestive biljke, kratka šetnja doista može izgledati kao odlazak na tržnicu. Pošli smo se u šetnju s tri Dugootočanke koje su nas uputile u tajne samoniklog otočnog bilja te usput otkrile i svoje viđenje života na otoku.

Komorač (foto: mojevrijeme.hr)

‘Dobro je na otoku kad je lijepo vrijeme, ali kad zapuše jugo ili bura, ne može se nikamo iz kuće.’ – govore nam gospođe te dodaju kako za lijepih dana svakodnevno izlaze u šetnju i potragu za ukusnim i ljekovitim biljem.

Na proljeće se najviše beru šparoge i žutenica – dok su šparoge omiljena i česta delicija, žutenica je pomalo zaboravljena ali izuzetno zdrava biljka iz porodice maslačaka, puna vitamina i minerala i baš poput šparoga odlična za izbacivanje otrova iz tijela. Također, u ovo se doba beru listovi koromača, od davnina poznatog kao lijek za želučane probleme. Malo opareni ili sirovi listovi koromača dodaju se blitvi ili salati. Na Dugom otoku skoro svaka kuća ima drvo ili grm lovora – biljke poznate po svojem analgetskom, antivirusnom i antigljivičnom djelovanju, a posvuda raste i ružmarin – začin koji potiče cirkulaciju i koncentraciju. Stabla maslina posebno se njeguju, a česta je i maginja, drvce čiji okrugli plodovi nalik jagodama dozrijevaju u različito vrijeme, pa je ljeti, kad plod zori, cijelo drvo prekriveno žutim i crvenim kuglicama. Od maginja se rade odlične marmelade i sokovi, dok sirovi plod sadrži priličnu količinu alkohola pa se ne preporučuje odjednom pojesti više od pet sirovih maginja.

Maginja (foto: mojevrijeme.hr)

Ljekovito samoniklo bilje redovito se koristi u dugootočkoj kuhinji, kao i riba, rakovi i školjke koje su na jelovniku ipak znatno češće nego u ostatku Hrvatske (premda ni ljudima koji žive okruženi morem dobro meso nije mrsko).
No nije samo dobra ishrana zaslužna za dug život. Na otoku se mirnije živi, dani teku sporije i stres je minimalan. Prometa, osim tijekom ljetnih mjeseci, gotovo da i nema.

‘Preko zime ovdje su samo domaći, dok se tijekom ljeta broj stanovnika znatno poveća pa je na otoku puno življe. Nama je ipak najdraže proljeće jer nije jako vruće i priroda buja. Redovito smo u šetnji i berbi jestivog bilja i to nam puno znači. Pola sata do sat hoda dnevno i više je nego dovoljno da se čovjek osjeća bolje.’ – govore nam naše domaćice.

‘Dobra ishrana, kretanje, svjež morski zrak i malo stresa – to je ukratko recept dobrog i dugog života na otocima.’ – uz osmijeh zaključuju naše Dugootočanke.

Ružmarin (foto: mojevrijeme.hr)