3. travnja 1924. rođen je jedan od najvećih glumaca svih vremena – Marlon Brando. Kao suradnik problematičan i težak, a kao glumac uvjerljiv i očaravajuć, ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj kinematografiji.
Marlon Brando rođen je u Omahi u Nebraski. Imao je dvije starije sestre Jocelyn i Frannie. Već kao mali teško je podnosio autoritet i stvarao je probleme u školi. No imao je i izrazitu umjetničku crtu, kao i mnogi u njegovoj obitelji, te je bio izvrstan imitator i zabavljač. Branda ne uspijeva obuzdati ni stroga vojna škola Shattuck koju je pohađao, i on ubrzo dolazi za svojim sestrama u New York.
Talentirani mladi glumac okušao se na Broadwayu i postigao veliki uspjeh ulogom Stanleya Kowalskog u drami Tennesseeja Williamsa ‘Tramvaj zvan čežnja’. No u zvjezdanu orbitu lansirala je ga je ista uloga odigrana na filmu u glasovitoj ekranizaciji Elie Kazana iz 1951. godine. Za tu je ulogu zaradio i nominaciju za Oscar, no svoj je prvi zlatni kipić osvojio tek 1954. godine za ulogu u filmu ‘Na dokovima New Yorka’.
Idolom mlađe generacije i ikonom tad još mladog rock’n’roll pokreta, postaje zahvaljući filmu ‘Divljak’ iz 1953. i ulozi Johnnyja Strablera, opakog vođe motorističke bande, odjevenog u crnu kožu i motorističke čizme. Brando je gotovo trenutno postao uzor svim mladim buntovnicima, a zabilježeno je i izrazito povećanje prodaje kožnih predmeta, motorističke opreme i samih motocikala neposredno nakon što je film prvi put prikazan. Brandu se otvoreno divio i James Dean, a lik buntovnika Johnnyja kao inspiraciju je uzeo i Elvis Presley u pjesmi i spotu Jaillhouse Rock.
1961. Brando se prvi puta okušava kao redatelj, režirajući svoj prvi film, vestern ‘Jednooki Jack’. Godinu dana kasnije snima film ‘Pobuna na brodu Bounty’, a tijekom snimanja zaljubljuje se u Tahiti i lijepu Tahićanku Tarite Teriipu koja mu postaje trećom ženom.
Sedamdesete godine su definitivno u znaku filma ‘Kum’ redatelja Francisa Forda Coppole gdje je Brando ostvario možda i ponajbolju ulogu u životu, maestralno portretirajući glavu mafijaške obitelji Don Vita Corleonea. Za tu je ulogu ponovno bio nagrađen Oscarom, no nagradu nije želio primiti iz protesta prema načinu na koji filmska industrija portretira američke Indijance. Zanimljivo, u drugom dijelu trilogije ‘Kum’ tada mladog Vita Corleona glumi Robert de Niro te također osvaja Oscara, što je jedinstveni slučaj u svijetu filma da dvojica glumaca osvoje tu prestižnu nagradu portretirajući isti lik u istom filmskom serijalu.
Najprovokativniji film Marlona Branda definitivno je egzistencijalna erotska drama Bernarda Bertoluccija ‘Posljednji tango u Parizu’ iz 1972. godine. No Brandova sjajna izvedba ostaje pomalo u sjeni hajke koja se digla zbog eksplicitnih erotskih scena.
1979. Brando ponovno surađuje s Francisom Fordom Coppolom i snima još jedan legendaran film – ‘Apokalipsa danas’. Zanimljivost sa snimanja leži u tome da se Brando na snimanju trebao pojaviti mršav, a na set je došao s nekoliko kila viška i uopće ne pročitavši knjigu ‘Srce tame’ po kojoj se film snimao. No unatoč nepripremljenosti i činjenici da su gotovo sve scene improvizirane, Brando je ostvario još jednu veliku ulogu, sjajno odglumivši poludjelog pukovnika američke vojske Waltera E. Kurtza.
Osamdesete godine donose smiraj u Brandovoj karijeri. Nastupio je u serijalu filmova o Supermanu portretirajući Supermanovog oca Jor Ela. Ali kako je i na to snimanje došao potpuno nepripremljen i odbio učiti tekst napamet, zahtijevao je da kamera prikazuje nešto drugo dok njegov lik govori.
Brandova kasna karijera nije iznjedrila neke veće uspjehe. Valja spomenuti tek filmove ‘Don Juan de Marco’ iz 1995. u kojem glumi uz Johnnyja Deppa i ‘Tko je kome smjestio’ iz 2001. godine što je ujedno bio i posljednji Brandov film.
Marlon Brando je svijetu filma donio posve novu i dotada neviđenu tehniku glume baziranu na sistemu velikog Sanislavskog, a Brandova se gluma opisivala kao teška i olovna. Ovaj je glumac svojim ulogama zauvijek promijenio filmsku industriju i ostao zapamćen kao jedan od najvećih glumaca svih vremena. Marlon Brando umro je 2004. godine u 80. godini života od posljedica dijabetesa i raka.
Privatni život Marlona Branda bio je jednako uzbudljiv kao i filmska karijera. Ženio se 4 puta i imao je osmero vlastite i troje usvojene djece. No obiteljski život obilježile su i brojne tragedije od kojih je najveća svakako ona kad je Brandov najstariji sin Christian ubio ljubavnika svoje polusestre Cheyenne i za to bio osuđen na deset godina zatvora. Da tragedija bude veća, zbog tog događaja Chayenne je sebi oduzela život 1995. godine.
Sve Brandove žene
Anna Kashfi; prva supruga koju je oženio 1957. vjerujući kako je indijanskog porijekla, no poslije se ispostavilo da je katolkinja iz Walesa
Movita Castaneda; druga Brandova žena, 7 godina starija meksička glumica
Tarite Teriipu; treća supruga. Lijepu tahićansku domorotkinju upoznaje na snimanju filma ‘Pobuna na brodu Bounty’. U autobiografiji ju je opisao kao naivnu i priprostu.
Maria Christina Ruiz; četvrta žena s kojom je ostao do kraja života
Marylin Monroe; navodna ljubavnica. Veza dvoje najznačajnijih glumaca svoje ere nije potvrđena ali o njoj govori sam Brando u svojoj autobiografiji ‘Songs My Mother Taught Me’. Zanimljivo, na istom mjestu uopće ne spominje svoje ostale žene i djecu pa se sumnja kako su njegove tvrdnje o silnim ljubavnim aferama malo preuveličane.
