Ulaskom Hrvatske u zajednicu europskih država, kao i u ostalim područjima i na području zdravstvenog osiguranja mnogo je novina. Hrvatska i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje su dužni primjenjivati sve propise Europske unije koji se odnose na prava iz zdravstvenog osiguranja.
Kako pojašnjava pomoćnica ravnatelja za pravne poslove u direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Sandra Orešić novost je što svaki osiguranik HZZO-a ima pravo na besplatnu Europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO).
Ona u državama članicama EU omogućava korištenje zdravstvenih usluga koje su s medicinskog gledišta nužne, uzimajući u obzir prirodu usluga i dužinu očekivanog boravka, a kod ugovornih pružatelja zdravstvenih usluga.
EKZO nije alternativa putnom osiguranju te ne pokriva troškove privatne zdravstvene zaštite ili troškove poput spašavanja pacijenta prilikom nezgode na skijalištu, zračni prijevoz natrag u domovinu ili ukradeno ili izgubljeno vlasništvo.
Postupak izdavanja ove kartice, napominje pomoćnica ravnatelja HZZO-a Orešić traje tjedan dana i vrijedi godinu dana, a iznimno se može izdati i na duži rok; primjerice kada se radi o studentu koji će više godina školovati u inozemstvu, ili radniku kojega tvrtka šalje na duži period raditi u neku drugu zemlju Europske unije.
“Kartica pokriva neodgodivu zdravstvenu zaštitu. To znači da se na području neke druge države članice EU ne ostvaruje samo hitna zdravstvena zaštita ili prva pomoć, već se u obzir uzima medicinska potreba za koju liječnik zdravstvene ustanove kojoj se u inozemstvu javite kaže da se ne može odgoditi do vašeg planiranog povratka u Hrvatsku.”
Dakle, slomite li nogu na skijanju u Austriji, ta kartica vam omogućava ne samo prvo zbrinjavanje loma, već i liječenje drugih stanja koja ne mogu čekati povratak u matičnu zemlju kao što su gripa, prehlada, povišena temperatura.
Neodgodiva zdravstvena zaštita bit će i zdravstvena zaštita u vezi s kroničnim ili postojećim bolestima, no radi korištenja tih usluga prethodno se mora dogovoriti sa zdravstvenom ustanovom države u koju namjeravate otputovati.
Trošak medicinske zaštite u zemljama EU pokriva HZZO
U takvim slučajevima HZZO snosi trošak te zdravstvene zaštite putem Europske kartice, istaknula je naša sugovornica.
“Naš osiguranik plaća eventualnu participaciju ako je predviđena i za osiguranike države u kojoj boravi. Znači ako austrijski osiguranik u svojoj državi mora nešto platiti, onda to mora i hrvatski osiguranik.”
Važno je naglasiti da Europska zdravstvena kartica vrijedi u mreži ugovornih zdravstvenih ustanova u državi boravka, odnosno ne vrijedi za medicinski tretmanu privatnim liječničkim ordinacijama ili klinikama.
Dogodili vam se da, primjerice u Austriji, morate liječiti slomljenu nogu, HZZO ne može utjecati na ograničenje boravaka pacijenta u austrijskoj državnoj bolnici i naložiti njegov premještaj u neku od hrvatskih bolnica, pojasnila je Sandra Orešić iz HZZO-a.
“Sve ovisi o planiranom trajanju boravka. HZZO ne može uvjetovati povratak pacijenta prije nego je on završio svoj planirani boravak u drugoj državi članici. Potrebno liječenje pruža mu se za svo vrijeme planiranog boravka u drugoj državi.”
Sloboda kretanja pacijenata
Mnogo naših građana slobodu kretanja pacijenata doživljavaju neograničenom i doslovnom pa zamišljaju kako će, bude li za to potrebe, pacijent moći samostalno birati zemlju u kojoj će se liječiti, odnosno, da će primiti bolju uslugu, a na teret HZZO-a.
Dakle, ako se netko planira liječiti u inozemstvu, o tome mora obavijestiti HZZO i obavezno podnijeti zahtjev, poručuje naša sugovornica.
“Do ulaska Hrvatske u EU, HZZO je imao samo mogućnost odobravanja liječenje u inozemstvu samo kada se predmetno liječenje nije moglo obaviti u RH. Sada se može odobriti liječenje u inozemstvu kada se u Hrvatsko ne može obaviti u medicinski opravdanom roku, odnosno, na koju se predugo mora čekati u RH, a zdravstveno stanje osiguranika to ne dopušta. Nužno je prije toga podnijeti zahtjev.”
Orešić ističe kako i druge države članice imaju liste čekanja i slične ili iste probleme u zdravstvu kao i Hrvatska, pa ako se odobri liječenje u inozemstvu, hrvatski pacijent dolazi na listu čekanja u toj državi članici u kojoj se planira liječiti.
“Vrlo je relativno može li se dosita zdravstvena usluga ostvariti značajnije brže nego u RH.”
U slučaju da hrvatski građani trebaju medicinsko zbrinjavanje u zemljama koje su izvan Europske unije, Hrvatska tu s brojnim drugim državama ima bilateralne ugovore kojima su regulirala ova pitanja. Tako HZZO ima ugovore o zdravstvenom osiguranju i sa Srbijom, BiH, Crnom Gorom, Makedonijom i Turskom. Oni su sklopljeni po istim načelima koja Hrvatska sada ima s članicama EU, odnosno po europskim propisima. Za ostale zemlje, primjerice SAD ili Australiju, preporuča se uzeti policu putnog osiguranja.
Ovaj tekst je financirala EU u sklopu projekta “Prema europskom građanstvu”.
