Znanstvenici s Instituta Max-Planck za autoimunologiju u Freiburgu, došli su do otkrića koji bi mogao omogućiti bolje razumijevanje tzv. autoimunoloških bolesti kakva je i reumatski artritis, piše Deutsche Welle.
Zglobovi trnu i gore, ruke i noge naotiču, pokretljivost popušta. Uzrok nastajanja reumatskog artritisa je uništavanje vezivnog tkiva do kojeg dolazi reakcijom imunološkog sustava oboljelog pacijenta. Oko 800.000 ljudi godišnje obolijeva od reumatskog artritisa, što predstavlja gotovo jedan posto stanovništva ove zemlje. Znanstvenici s Instituta Max-Planck-Instituta u Freiburgu došli su do otkrića koje omogućava bolje razumijevanje tzv. autoimunoloških bolesti kakav je i reumatski artritis.
Višestruko “talentirane“ stanice
Znanstvenici pod vodstvom molekularnog biologa Michaela Retha su otkrili da stanice brže reagiraju na signale stimulacije koji vode nastavku bolesti kakva je artritis. Oni ove signale lakše šire ukoliko tijelu nedostaje protein PTP1B koji spada u grupu B-limfocita. Ukoliko ovi proteini nisu prisutni u obimu koji je uobičajen i normalan, to dovodi do žestoke reakcije autoimunološkog sustava kojom tijelo počinje napadati prethodno zdravo vezivno tkivo.
“Iznenađenje je predstavljala činjenica da su tzv. B-stanice na taj način bile uključene u nastanak oboljenja”, izjavio je Reth u intervjuu za Deutsche Welle. “Do sada smo polazili od pretpostavke da one, čim se aktiviraju, proizvode antitijela. Sada smo međutim otkrili da one u osnovi imaju jaku funkciju koja regulira procese u imonološkom sustavu”, kaže on. Naime, PTP1B je tzv. Gatekeeper – jedna vrsta vratara. Ukoliko je nazočan u punom obimu, spriječava širenje toksičnih signala. Tako ovaj protein spriječava tijelo od impulsa napada na sebe samog – što je slučaj s pacijentima oboljelih od reume.
Još daleko od izlječenja artritisa
“Pronaći način djelovanja ovog proteina je veoma važno otkriće”, kaže Michael Reth. Ali ono ne vodi direktno do pronalaska metode izlječenja od artritisa. U tu svrhu bi znanstvenici morali umjetnim načinom stimulirati ovaj protein, ali metodu za tako nešto još nisu pronašli. “U farmakološkoj industriji razvijene su mnoge supstance koje spriječavaju rast i razvoj stanica”, pojašnjava mikrobiolog Michael Reth i dodaje: “Ali stimulirati nastanak proteina u tijelu pacijenta je kompletno druga priča”. Ometati ili zaustaviti djelovanje ili rast stanica je za mnoge znanstvenike sastavni dio posla, svakodnevica. Ali pojačati rad i aktivnost jednog proteina je jako težak i složen zadatak.
Genetski modificirani miševi
Postoji previše proteina da bi znanstvenici bili u stanju svaki od njih istražiti i ispitati je li on sposoban spriječiti pojavu ili razvoj određenog oboljenja, odnosno, je li u stanju zaustaviti supstance koje su zadužene za kemijsku komunikaciju i nastanak upala. Protein PTP1B su Michael Reth i njegov tim otkrili sasvim slučajno.
Korisne karaksteristike proteina PTP1B otkrili su zahvaljujući specijalnim miševima, koje je uzgojila posebna grupa znanstvenika. Miševi su tako genetički izmijenjeni da je znanstvenicima uspjelo uništiti protein PTP1B iz njihovih B-stanica i istražiti posljedice toga po miševe. “Onda smo rekli, hajde da vidimo što će se sada dogoditi”, rekao je Reth.
